Podbačaj dvije najveće ekonomije u eurozoni, njemačke i francuske, poslao je zabrinjavajuće signale i otvorio mogućnost povratka u recesiju po treći put od izbijanja krize. Njemački BDP, prema podacima Eurostata, pao je u drugom kvartalu 0,2 posto u odnosu na prethodni, prvi put od kraja 2012. godine. Francuska ekonomija stagnira drugi kvartal zaredom, dok je Italija tehnički već u recesiji, treći put nakon 2008. godine.
Tako su tri vodeće zemlje odvele eurozonu u stagnaciju, nakon rasta od 0,2 posto u prva tri mjeseca ove godine, a zemlje s periferije istodobno su ugodno iznenadile. Portugal i Španjolska, primjerice, ostvarile su rast BDP-a od 0,6 posto. Najveće iznenađenje priredile su neke zemlje izvan eurozone, poput Mađarske koja je dosegla rast od 0,8 posto na kvartalnoj razini. Usporedba s istim kvartalom prošle godine, pak, govori da je BDP susjedne zemlje povećan za 3,7 posto, najviše u EU. Slijede Latvija s 3,5 posto i Portugal s 3,5 posto.
Prva procjena kretanja hrvatskog BDP-a u drugom kvartalu bit će poznata 29. kolovoza. Međutim, prema ocjeni hrvatskih analitičara, stanje je i dalje obeshrabrujuće. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke očekuje pad BDP-a u drugom kvartalu od 0,6 posto, a pozitivan doprinos dat će mu samo neto izvoz. Hrvoje Stojić, analitičar iz Hypo banke vjeruje da bi minus mogao doseći i jedan posto “zbog pada osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje”. Za hrvatsku ekonomiju, kojoj su turizam i izvoz robe jedine svijetle točke, zastoj u eurozoni mogao bi donijeti dodatno pogoršanje. Pad bi ove godine mogao biti veći, a oporavak iduće i slabiji nego što se mislilo.
- Kanal kroz koji bi se najviše moglo osjetiti pogošanje u eurozoni je izvoz robe. Zbog slabijeg doprinosa izvoza BDP-u smanjeni su i izgledi za oporavak u idućoj godini jer to negativno utječe na investicije i zaposlenost - kaže Stojić. No, valja napomenuti da su prognoze za iduću godinu ionako bile skromne, upućivale su na oporavak BDP-a od 0,7 do 1,5 posto.
Koliko su signali iz eurozone doista zabrinjavajući? Osim pokazatelja kretanja BDP-a u drugom kvartalu, strah od recesije potiču i objavljene brojke o niskoj inflaciji, kao i geopolitička nestabilnost. U srpnju je inflacija iznosila tek 0,4 posto i sve je dalje od ciljanih oko dva posto, a sve bliže začaranom krugu deflacije. Stanje na tržištima govori “da smo vrlo blizu ozbiljnoj priči”, kazao je za FT Simon Fasdal iz Saxo banke.
Analitičare najviše brine izostanak investicija, posebno kompanija koje padaju deseti kvartal zaredom, ali i izostanak poslovnog povjerenja. Brojke koje je objavio Eurostat pokrivaju razdoblje prije uvođenja sankcija s Rusijom, a na geopolitička kretanja posebno je osjetljiva izvozno orijentirana njemačka ekonomija. Ono što je sigurno, procjene rasta za ovu godinu bit će smanjene. Umjesto dva posto, sada se očekuje da će njemački BDP ove godine biti povećan za 1,5 posto.
Francuski ministar financija Michel Sapin je kazao da će BDP zemlje ove godine rasti 0,5 posto, a ne jedan posto kako su prognozirali. To znači da neće ispuniti ni ciljani proračunski deficit od 3,8 posto BDP-a, premda su već dobili produžetak za ostvarenje fiskalnog plana. Ako ključne ekonomije nisu u stanju generirati rast, oporavak u eurozoni teško je očekivati. Zato je ovih dana povećan pritisak na Europsku centralnu banku da učini nešto kako bi spriječila deflaciju i spasila realnu ekonomiju. U tome je posebno glasna Francuska koja je upravo ECB okrivila za neispunjavanje svojih ciljeva.
Od ECB-a se očekuje da pokrene najavljeni program kreiranja novca putem otkupa obveznica, uključujući i onih korporativnih, te na taj način potakne investicije. No, ostaje pitanje koliki je domet artiljerije ECB-a. Od 2011. godine smanjila je ključne kamatne stope po kojima banke od nje mogu dobiti novac s 1,5 na 0,15 posto, a likvidnost sustava je značajno povećala. Poticajne mjere s početka lipnja, kazao je nedavno šef ECB-a Mario Draghi, tek trebaju dati rezultate. Kada stimulansi počnu djelovati, očekuje da će se vratiti i rast, pa i sadašnje strahove od recesije smatra pretjeranim.
Uzrok izostanku investicija, po mišljenju Draghija, je nepovjerenje ulagača zbog toga što pojedine zemlje ne provode strukturne reforme, prije svega Francuska i Italija. Imajući u vidu njegov stav, analitičari ne očekuju da će ECB pokrenuti program otkupa obveznica prije početka iduće godine. Pritom pojedini ekonomisti upozoravaju da tzv. kvantitativno popuštanje eurozoni neće donijeti značajnije rezultate s obzirom na “nisku zduženost privatnog sektora, izostanak potrebe banaka za dodatnom likvidnošću i već sada vrlo niske kamatne stope”.
Da bi se eurozona izvukla iz sadašnjeg modusa ponašanja BDP-a, “kreni-stani”, očito će trebati mnogo više.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....