Zapelo na ministarstvu

Zaustavili projekt za koji je EU odobrio 58 milijuna eura

Bolnica Srebrenjak treći je zdravstveni projekt za koji je EU već odobrio sredstva, a ministar Nakić odbija dati zeleno svjetlo

Kompletna projektna dokumentacija je završena, uključujući građevinsku dozvolu, te studija izvedivosti za gradnju Centra kompetencije i translacijske medicine sredstvima EU-a u sklopu naše bolnice. Radovi bi uskoro trebali početi, a završetak je predviđen u 2017. godini. No, još nemamo zeleno svjetlo Ministarstva zdravlja za početak radova. Neće biti dobro ako zbog te uskrate izgubimo 58 milijuna eura iz EU fondova - kaže ravnatelj zagrebačke Dječje bolnice Srebrnjak, dr. Boro Nogalo, zabrinut za projekt za koji je ideja krenula još prije sedam godina. To tim više što je za njegovo financiranje predviđeno 85 posto sredstava EU i 15 posto Fonda za regionalni razvoj, s tim da bi se zapravo kroz plaćeni PDV državi vratilo sve uloženo.

Uložili 25 mil. kuna

Dodaje da je već dosad potrošeno 25 milijuna kuna za pripremu projekta koji je odlično prihvaćen u Europskoj uniji jer radi se o jedinstvenoj “zelenoj” bolnici koja je u cijelosti energetski samoodrživa. Srebrnjak je, nakon nedavnog stopiranja obnove sisačke i bjelovarske bolnice, treći zdravstveni projekt stavljen na čekanje, što bi značajno moglo poremetiti očekivano povlačenje novca iz EU fondova. Navodno je razlog “zastoja” oklijevanja davanja dopusnice Ministarstva zdravlja pokušaj nekih da se smanji sadržaj projekta Srebrnjak i “preseli” u neke druge ustanove zajedno s dijelom eura. No, Nogalo tvrdi da je to nemoguće, odnosno da je EU prihvatio upravo njihov projekt i ako se bude inzistiralo na smanjenju sadržaja na Srebrnjaku, izgubit će se sav novac, uključujući 25 milijuna kuna uloženih u projektnu dokumentaciju.

‘Dodatne provjere’

Naglašava da se radi o zajedničkom projektu ministarstava regionalnog razvoja, zdravlja te znanosti jer je u bolnici predviđena uska suradnja znanosti i kliničke prakse. No, u Ministarstvu odbijaju “podzemne” igre i tvrde da je riječ samo o dodatnim provjerama.

- S obzirom na to da je u proteklih nekoliko godina za projekt Srebrnjak bilo nekoliko odluka ‘za’ i ‘protiv’, Ministarstvo ne želi odlučiti ishitreno. Zbog toga smo o znanstvenom dijelu projekta zatražili mišljenje Medicinskog fakulteta, a za stručno Hrvatskog liječničkog zbora, točnije Društva za pedijatriju i dječju kirurgiju, a izjasniti se mora i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Tek kad dobijemo sva ta mišljenja koja se tiču dugoročne održivosti projekta, dat ćemo ili uskratiti potporu projektu - kaže zamjenik ministra zdravlja dr. Ivan Bekavac i dodaje kako stavove tih institucija očekuju za oko mjesec dana. Inače, Centar bi trebao biti izgrađen na 18.000 četvornih metara, u njemu bi bio istraživački laboratorij, poliklinike, dnevna bolnica, jednodnevna kirurgija, šest operacijskih dvorana, rehabilitacijski centar, suvremena dijagnostika, uključujući CT i MR, a predviđeni su i apartmani za roditelje.

Prva zelena bolnica

Tu će mjesto naći alergolgija, koja je primarna djelatnost ove bolnice, zatim pulmologija, kardiolgija, intenzivno liječenje, kao i reumatologija, odnosno liječenje autoimunih bolesti.

Nogalo naglašava da projekt zadovoljava sve ekološke standarde, kao i one zaštite okoliša, što znači da bi Srebrnjak bio prva “zelena” bolnica u Hrvatskoj. Ravnatelj se ljuti zbog ovog, tvrdi, nepotrebnog zastoja jer se počelo prije gotovo sedam godina i sad kad se sve “posložilo”, radovi stoje jer Ministarstavo oklijeva s pristankom.

‘Pitanje je kako ćemo plaćati zaposlenike’

- Ovo bi bio prvi zdravstveni projekt na raspolaganju djeci za koji iz sustava ne bi trebalo utrošiti niti kunu. Nećemo dozvoliti da drugi kradu naše ideje koje su dobile najbolje ocjene nezavisnih konzultanata - decidiran je Nogalo. Inače, bolnica je predviđena kao regionalna, što znači da bi se u njoj liječila i djeca iz susjednih zemalja.

S duge strane, Ministarstvo poziva na strpljenje. - Radi se o vrlo skupom projektu ne samo kad je riječ o gradnji već i za buduće financiranje rada. Zbog toga moramo utvrditi može li sustav to financijski podnijeti u budućnosti - objašnjava Bekavac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 05:35