KOMENTAR JUTARNJEG

ZAŠTO SE NE TREBA JAKO VESELITI VIJESTIMA O RASTU BDP-a? Postoje barem dva bitna razloga za to, jedan stiže na naplatu već 4. prosinca...

Zagreb, 240309.Zgrada Hypo banke.Ilustracija za poslovanje u bankama snimljena u Hypo banci na Slavonskoj aveniji. Foto: Sasa Midzor Sucic / CROPIX
 Sasa Midzor Sucic / CROPIX

Nevjerojatno ali istinito, gospodatski rast od 2,8 posto u trećem kvartalu 2015. godine ima svoje pozitivne i negativne strane. Odnosno, ako ne baš negativne strane, onda su to izazovi, prije svega pred novom vladom ali I pred sadašnjom tehničkom vladom.

Riječ je naravno o sporazumu koji je sa sindikatima u javnom sektoru sklopio premijer Ivo Sanader da se nakon dva kvartala u kojima ukupni rast bude iznad dva posto (u drugom je bio 1,2 posto), u plaće u javnom sektoru vraća se onih šest posto koji su uzeti s ulaskom Hrvatske u recesiju.

Pitanje je kako to može izvesti tehnička vlada, I može li se to izvesti sa sadašnjim propisima o tehničkom proračunu.

JESMO LI NAPOKON NA PUTU KONAČNOG OPORAVKA? BDP u trećem tromjesečju skočio 2,8 posto, najviše od predrecesijske 2008. godine!

Treba sačekati 4. prosinca kad će DZS objaviti detaljnije priopćenje o BDP-u iz kojeg će se vidjeti je li rast veći od dva posto.

Kao što se već isticalo, činjenica 2,8 postotnog rasta daje zaključiti da je najviše potegao turizam, potrošnja u turizmu. Kako je turizam ipak sezonska stvar, to on ne može istom snagom povlačiti I ostala tromjesečja. Zato se I očekuje da ukupni rast u 2015. godini ne bude veći od 1,5 posto, odnosno da posljednje tromjesečje neće pridonijeti bitno već ostvarenim kretanjima u ovoj godini. Premda je industrija u trećem tromjesečju također pridonijela rastu, osobito ona koja je orijentirana izvozu.

No, u četvrtom tromjesečju, kojim se ide prema zimi, javna potrošnja je već usporenija, ne bi li je se stavilo pod kontrolu da se manje ugrozi ispunjavanje proračunskih obaveza.

Pozitivna iznenađenja su uvijek dobrodošla, kao I ovo iz trećeg tromjesečja, no prema sadašnjem stanju stvari Hrvatska u pogledu gospodarske aktivbnosti I s ovim rastom još zaostaje za rastom u Europskoj uniji.

Ni u sljedećoj se godini ne očekuje da rast ubrza iznad razina od 1,5 posto, budući da je sljedeća godina ona u kojoj će se proračun morati staviti pod kontrolu. No valja biti otvoren iznenađenjima, naročito ako se aktivira investicijska potrošnja, odnosno ako se turizmu pridruži još neki sektor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 15:27