PIŠE IVANKA TOMA

Zašto ne vidimo da sustav zlostavlja dječaka s problemima u ponašanju

Priče o nesuradnji roditelja koji sve blokiraju su jalovi izgovor institucija koje ne znaju ili ne žele raditi svoj posao
 Ranko Šuvar/Cropix
Objavljeno: 28. listopad 2024. 21:00

Neki dan na ulici mi je ususret dolazio dječak u dobi od trinaestak godina, izrazito mršav, blijed, neuredne tamne kose, nesigurna koraka, pognute glave. Potpuno je nezainteresirano prošao pokraj mene i nastavio svojim putem.

Prepoznala sam ga i istodobno osjetila grč u želucu, sram, jad, bijes, mučninu, a na kraju nemoć. Taj je dječak prošle godine bio "medijska zvijezda" kao što je to sada devetogodišnjak zbog kojega se cijeli razred ispisao iz jedne škole, da bi ravnatelj druge škole u koju su ​devetogodišnjaka prebacili dao ostavku, a roditelji odbili djecu slati na nastavu.

Dobro znam slučaj trinaestogodišnjaka kojega sam srela na ulici jer je pohađao istu školu kao i moja djeca. Radi se o djetetu iz, kako to sada fino kažemo, disfunkcionalne...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 11:04