ZAŠTO HRVATSKE VODE NE BRANE OD POPLAVA? Primaju milijarde, a tvrde da nemaju veze s tim

Hrvatska se u devet mjeseci ove godine suočila s tri ogromna poplavna vala koja su napravila višemilijunske štete. Svaki put u javnosti se kao jedan od glavnih krivaca, osim same kiše, proziva državna tvrtka Hrvatske vode. Riječ je o tvrtki koja godišnje iz proračuna dobiva 2,3 milijardi kuna te 1,8 milijardi kuna od građana kroz svakomjesečne uplate. Riječ je o iznimno velikim sredstvima i građani s pravom očekuju da ne strepe prilikom svake veće količine padalina.

No, kao u pravilu svaka veća kiša Hrvatskoj donosi nove poplave i otkrivaju se novi skandali u koje su redovito uključene Hrvatske vode. Posljednji takav se dogodio u Karlovcu, kada su Hrvatske vode morale srušiti nasip koji je tek sagrađen.

Niz skandala

Direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić konstantno pokušava uvjeriti javnost da tvrtka kojoj je na čelu radi svoj posao, ali da se ne mogu boriti protiv ekstremnih kiša te da neočišćeni kanali, za koje ih se također proziva, nisu u u njihovoj nadležnosti već je to zadatak lokalne zajednice. S druge strane lokalna zajednica za sve svoje nedaće optužuje Hrvatske vode, uz klasičnu kuknjavu da nemaju dovoljno sredstava za čišćenje kanala. Direktor Hrvatskih voda ovih se dana požalio da je naknada za slivne vode i do pet puta manja od komunalne naknade.

Nikada u svojoj povijesti Karlovac nije toliko ugrozila rijeka Korana kao u subotu, kada je dosegnula rekordan vodostaj. No priroda u ovom slučaju, čini se, ipak za to nije bila jedini krivac. Paradoksalno, Gornje Mekušje, kao i skupocjeni pročistač otpadnih voda, spašeni su od totalne katastrofe prokopavanjem nasipa čija je jedina funkcija bila - da ih zaštiti od poplave. Što se dogodilo u Gornjem Mekušju pitali smo voditeljicu Hrvatskih voda u Karlovcu Biljanu Željeznjak.

Tri dionice nasipa

- Nastojeći zaštititi to područje od poplavnih voda Korane, Hrvatske vode ušle su u gradnju nasipa kroz tri dionice, dvije su izvedene u dužini od 2400, odnosno 1100 metara, a treća od 800 plus 100 metara trebala se graditi. Proljetos je proveden natječaj, izabran je izvođač radova, čak se i počelo s nekim radovima, ali jednostavno u lipnju nismo mogli pretpostaviti da nam čudljiva priroda to neće dopustiti. Nije bilo uvjeta, a za mjesec i pol to bi se sagradilo. Nabujala Korana je poplavnim vodama ušla u to područje, a od prije napravljenih dionica nije mogla van, u Kupu. Na zahtjev ljudi s poplavljenog područja probijen je nasip u dužini od 7 metara i dubine od oko metar i pol - kaže nam Biljana Željeznjak.

Pitanja bez odgovora

Na pitanje jesu li Hrvatske vode odgovorne i jesu li pogrešno odradile projekt, što je prouzročilo još viši vodostaj, nije odgovorila. Rekla je samo da se radi o objektu od državnog interesa te da nema nadležnost za davanje takvih izjava.

Karlovački dogradonačelnik Dubravko Delić diplomirani je inženjer geodezije, a prije mirovine bio je dugogodišnji direktor Vodoprivrede koja je specijalizirana za održavanje nasipa. Ni on nije bio konkretan.

Predsjednik Mjesnog odbora Gornje Mekušje Ivo Plemić čovjek je koji je službe digao na noge.

- U subotu, prije velikog vala, toliko se vode akumuliralo da je već prelijevala nasip. Tražili smo probijanje da se rastereti Gornje Mekušje, jer prvi put u opasnosti se našao i sam grad. Međutim, u Karlovcu u Hrvatskim vodama nisu mogli donijeti takvu odluku bez direktora iz Zagreba, do kojega nisu mogli doći. Onda su tek drugi dan poslali čovjeka iz Zagreba koji se na nasipu uvjerio da je doista nivo Kupe s druge strane niži za 1,2 metra i da je probijanje nužno.

Povratni val

Do tada nam je nasip napravio povratni val koji nam je digao nivo vode za 40 centimetara i pogodila nas je najveća poplava do sada. Isključivi krivac za to su Hrvatske vode, a one to prešutno i priznaju. Da rade naopako upozoravali smo sve vrijeme, čak i onda kada su nasipi i pročistač bili gradilišta, ali nas nitko nije htio slušati. Godinama smo suočeni s poplavama, ali nikada nije bilo ovako, jer voda je uvijek imala protočnost. Mislim da se namjerno prvo radio ovaj nasip da bi se dobila uporabna dozvola za pročistač - kaže nam Ivo Plemić. Plemići su u Gornjem Mekušju vlasnici armiračnice u koju je ušlo 1,2 metra vode.

Milijunske štete

U poplavi u veljači imali su štetu od 100.000 kuna, a do danas im nije isplaćena ni kuna. Šteta od posljednje poplave bit će i veća. Ogromna šteta zabilježena je i na objektima njihovih susjeda, a šteta na pročistaču bit će milijunska. Direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić je komentirajući za televiziju stanje u Mekušju rekao da se “nasipi grade pet godina, da je zemljište bilo vlasništvo stanovnika Mekušja i da im se očito nije žurilo”.

Kako bilo, od dva moguća rješenja da se ovaj dio Karlovca zaštiti od izlivene Korane - gradnje nasipa uz rijeku, odnosno kanala Korana-Kupa, koji se planira godinama - u Hrvatskim vodama odlučili su se na najgoru, treću varijantu, gradnju nasipa koji će Koranu vratiti prema Karlovcu.

“Od te naknade održavaju se vodotoci prvog reda - Sava, Kupa, Ilova... Hrvatske ceste imaju manje kilometara cesta nego Hrvatske vode kanala. Poslije rata nisu se održavali. Novcem iz proračuna očišćeno je oko 50 posto, a on nije dovoljan”.

Prvi u nizu skandala dogodio se nakon puknuća nasipa kod Rajeva Sela. To je od prvog dana bilo najprijepornije pitanje katastrofalne poplave koja se u svibnju dogodila u županjskoj Posavini.

Nakon što je i premijer Milanović u obilasku poplavljenih područja izrazio sumnju u kvalitetu nasipa, krajem svibnja ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je da će osnovati međunarodno stručno povjerenstvo za izradu ekspertize proboja nasipa kod Rajeva Sela. Povjerenstvo je zaključilo da je nasip napravljen sukladno struci, ali i da nisu dostatno bile izdefinirane mjere koje bi dodatno analizirale tlo ispod nasipa.

- Je li trebalo napraviti dodatne analize vezane uz kvalitetu tla na kojem se radi nasip - vjerojatno. Nasip kod Rajeva Sela nije popustio pred nabujalom Savom zbog loše gradnje,nego je tlo ispod nasipa popustilo pod udarom prirodnog tsunamija. Je li tu bilo aljkavosti u izvođenju radova, to je predmet drugih istraga koje će se nastaviti - rekao je ministar Jakovina.

Međusobne optužbe

U ljeto u Jutarnjem listu objavljena je priča o propasti Darija Andričevića, proizvođača malina na Martin bregu pokraj Dugog Sela kojem Hrvatske vode nisu očistile kanal pa je zbog poplave izgubio godišnji urod. U dokumentu Uprave vodnoga gospodarstva Ministarstva poljoprivrede konstatira se da Hrvatske vode priznaju da kanal, mali sliv Zelina-Lonja, nije održavan i da za njega trenutačno nema potrebnih 100.000 kuna za uređenje. No, Hrvatske su vode za neodržavanje kanala optužile lokalnu samoupravu, a ona opet njih. U cijelu priču upleo se i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je podsjetio kako će uskoro doći do redukcije broja lokalnih vodoprivrednih poduzeća kako bi se pojednostavio postupak dobivanja novca iz EU.

'SVE JE UNIŠTENO, BANKROT!' Kako je državna birokracija mladog poduzetnika dovela do kraha

I konačno, o nedavnom rušenju nasipa na ušću Korane u Kupu Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda, u utorak je rekao:

- U kruni nasipa otvarao se dio jer je Korana bila veća od Kupe. Nasip se počeo raditi 2009. godine, no tek su u siječnju ove godine riješeni imovinskopravni odnosi. Nasip je zbog toga građen u četiri faze. Išlo se redoslijedom kako je Karlovac otkupljivao zemljište. Nije se završio jer je građevinska sezona bila loša. Prema njegovim riječima, “nakon razminiranja napravilo se mnogo toga u samom gradu. Oko 75% izgrađenosti sustava protiv poplave bilo bi dovoljno, no za to je potrebno nedostižnih 9 milijardi kuna. Kako bismo sagradili bolji sustav, planiramo manje ulaganje od 3 milijarde kuna”.

Za nasip koji je popustio kod Žažine je rekao da se na njemu trenutačno radi rekonstrukcija i podizanje nasipa.

No, što su problemi s poplavama veći, u javnosti sve češće prodiru i inicijative o obranama od poplava na drukčiji način. Europskom direktivom za upravljanje poplavnim rizicima, koju provode neke europske zemlje a potpisala je i Hrvatska, rijekama se vraća dio prirodnog toka i prirodnih poplavnih područja, a uspostavlja se novi sustav upravljanja rizicima i smanjenja štete.

Kritika stručnjaka

Dipl.ing. Goran Šafarek, biolog i autor knjige “Rijeke Hrvatske”, smatra da je osim velikih količina padalina jedan od glavnih razloga poplava i postojeći način reguliranja rijeka nasipima. Šafarek posebno ističe problem prevelike regulacije naših rijeka.”Deregulacijom prirodnih tokova rijeka nestala su njihova prirodna poplavna područja. U njih se velikom brzinom slijevaju brdski i planinski potoci koji su također kanalizirani, ali slabo čišćeni. Sve se to odvija u uvjetima prekomjerne eksploatacije šljunka i nekontroliranog iskrčivanja šuma tik uz nasipe, kaže Šafarek.

Brojne milijarde

On je u nekoliko navrata kritizirao planove Hrvatskih voda, po kojoj Hrvatskoj trebaju novi nasipi i hidroelektrane radi zaštite rijeke. On naime traži da se obnove prirodni tokovi rijeka koje prijete poplavama. “Zastarjelo reguliranje rijeka svelo ih je na uzak kanal s malim kapacitetom. Takvo kanaliziranje stvorilo je bujicu, odnosno vremensku bombu koje će prije ili kasnije eksplodirati - odnosno izliti se bez obzira i na najjači nasip”, smatra Šafarek.

Direktor Hrvatskih voda u nekoliko je navrata najavio da je za bolju zaštitu od štetnog djelovanja voda potrebno 4,8 milijardi kuna. Do 2017.planiraju se projekti od 3 milijarde kuna. Vjeruje se da bi za potpunu sigurnost u gradnju trebalo do 2038. uložiti 10 milijardi kuna. No europske direktive Hrvatskoj nalažu da do 2023. godine u gradnju mreže i obnovu objekata uloži oko 45 milijardi kuna.