I dok poduzetnici najavljuju tužbe protiv Gradske plinare Zagreb - Opskrba zbog enormnih računa za plin, građani pak svoje uvećane račune još iščekuju, a u Zagrebačkom holdingu zbrajaju gubitke i traže glavnog krivca. Interna kontrola češlja poslovanje iz protekle godine, a nova vlast sve propuste svaljuje na bivše čelnike, iako su joj trebali mjeseci da postavi novo vodstvo.
Bivši čelnik Nadzornog odbora Opskrbe izjavljuje za Jutarnji list da je naknadno doznao za tu situaciju s poskupljenjem plina te da to nije bilo u domeni njihove odgovornosti, opozvani direktor se više uopće ne javlja na telefon, sindikati isto tako traže Pedra, a novi direktor Jeronim Tomas sastavio je krajem siječnja Izvješće o kvaliteti opskrbe plinom za 2021. u kojem navodi: "U 2021. na europskom energetskom tržištu došlo je do rekordnog povećanja cijene plina što je utjecalo na poslovanje društva, a rezultiralo je povećanim troškovima nabave plina za dio kupaca iz kategorije poduzetništvo. U ovakvoj nenadanoj situaciji našla se i velika većina opskrbljivača u svijetu i RH..."
No, ni s državne razine zasad nema podrške, dapače, ministar Tomislav Ćorić poziva poduzetnike da tuže zagrebačkog opskrbljivača, a u pozadini se spekulira da će državni HEP, navodno, jeftino preuzeti Gradsku plinaru Zagreb - Opskrba. U GPZO-u su pak opozvali s dužnosti direktora Igora Piriju, koji je navodno otišao u mirovinu, a interno krivce traže među direktorima opskrbe, pravnih poslova...
"Lako je biti general nakon bitke", komentira tu situaciju bivši predsjednik Nadzornog odbora Gradske plinare Zagreb - Opskrba Bernard Mršo, koji je ujedno bio HDZ-ov kadar u zagrebačkim gradskim redovima s kojim je bivša vlast Milana Bandića zapravo bila u veoma bliskim odnosima. No, kako je GPZO poslovao prijašnjih godina? Tko je kadrovirao, a tko se zapošljavao dok je tu podružnicu držao HDZ? Zašto su se radi dobiti kockali s cijenom u godini u kojoj su nakon krizne 2020. (potres, pandemija) trebali igrati na sigurno? Je li se ovakva situacija s poskupljenjem uopće mogla predvidjeti? I tko je zapravo kriv - direktor prodaje, direktor Opskrbe, prvi čovjek Holdinga ili gradonačelnik - bivši ili sadašnji? I hoće li krivac platiti vaš račun ili smo opet na vlastitoj koži naučili koliko je politika loš gospodar i biznismen?
Bivši predsjednik NO GPZO-a Mršo kaže da ne bi baš tako olako okrivio bivšeg direktora Piriju, a smatra da odgovornost nije ni na Nadzornom odboru kojem je bio na čelu.
"Upravo je Pirija prijašnjih godina na čelu te tvrtke ostvarivao dobit, generalno ne mislim da je to njegova osobna krivica. Unatrag desetak godina plin se nabavljao u ljetnim mjesecima, kad su cijene bile niže, i tako je ta tvrtka prethodnih godina ostvarivala dobit, ali ovaj put jednostavno taj model nije prošao, to je biznis. Nikoga ne opravdavam, ali i ne krivim", kaže Mršo, koji smatra da je to poduzeće trebalo prodati, odnosno da je trebalo pronaći strateškog partnera za 50 posto udjela.
Napominje da mnogi ne rade distinkciju između plinare, distributera te tvrtke koja se izdvojila 2008. godine te se bavi opskrbom. Poslovanje Gradske plinare Zagreb, ističe, daleko je stabilnije jer se radi o znatno manje rizičnom poslovanju, dok je poslovanje opskrbe znatno rizičnije i neizvjesnije.
"Plin je poskupio na svjetskoj razini, i drugi opskrbljivači su u velikim problemima. Nas kao Nadzorni odbor o tom problemu nitko nije izvijestio, doznali smo to tek naknadno, a ionako taj operativni dio nije u našoj domeni, niti je naša odgovornost", smatra Mršo. Međutim, ministar Ćorić daleko je konkretniji kad su u pitanju krivci.
"Jedinice lokalne samouprave postavljaju menadžere u tim poduzećima, oni su odgovorni. Ako menadžer ne napravi svoj posao na vrijeme, on ima neki NO, ima neke supervizore iznad sebe, oni su ti koji su trebali promišljati o tome. Vlasnik Gradske plinare Zagreb je Grad Zagreb, odnosno Holding", rekao je Ćorić tijekom gostovanja na N1 te dodao: "Ako me pitate da li RH treba namiriti milijardu, milijardu i pol ili koliko god kuna gubitaka koje su stvorila poduzeća u vlasništvu lokalnih samouprava jer menadžeri nisu napravili posao, a vlasnici nisu pazili rade li ovaj svoj posao, moj je odgovor - ne. Nećemo to raditi. Nije nam namjera pokrivati gubitke plinara diljem Hrvatske".
Bivša pročelnica zadužena za energetiku u vrijeme Bandićeve vlasti Mirka Jozić kaže da se ne bi sada fokusirala na traženje krivaca, nego rješenja. "Mislim da je gospodin Pirija bio stručan i dobar direktor. Sigurno je imao neke prijedloge, ali postavlja se pitanje je li ga u tom trenutku netko uopće slušao. Nama se to nikad nije dogodilo, a napad je uvijek najbolja obrana", rezimira Jozić.
Istodobno se u kuloarima pojavila informacija o nekim direktorima unutar kompanije koji su direktno odgovorni za taj dio poslovanja te zanimljivim drže, u kontekstu potencijalnog preuzimanja GPZO-a, da je upravo ta osoba došla iz HEP-a. Čak se u tim kuloarskim nagađanjima spominje da su se pojedinim tvrtkama navodno zaključavale cijene u ljetnim mjesecima. U tom se kontekstu spominje i kompanija iz koje je stigao novi prvi čovjek Opskrbe - Fortenova grupa. No, u odgovoru iz Zagrebačkog holdinga demantirali su tu informaciju te objašnjavaju kako "odluke o zaključavanju ugovora o opskrbi plinom nikada ne donosi sam pojedinac, već da se one donose temeljem procjene specijalista iz Sektora trgovine plinom i u suradnji s cijelim menadžmentom tvrtke".
Odgovorili su nam iz Holdinga da 5. lipnja nije "zaključana niti jedna cijena", te da nije toga dana bilo ni upita prema opskrbljivačima za zaključavanje cijena. "Cijene plina na plinskim burzama nisu skočile samo 6. srpnja 2021., nego su počele jako rasti tijekom lipnja, a rast, uz blage korekcije, nastavio se sve do danas", stoji u odgovoru iz Holdinga. Iz Fortenova grupe do zaključenja ovog broja nismo dobili službeni odgovor, no neslužbeno su nam rekli da zasad nemaju problema s tim. Pokušali smo doći i do bivšeg direktora Pirije, ali nije odgovarao na pozive.
Vlatko Kottnig, predsjednik Sindikata distribucije plina i plinske tehnike Hrvatska koji djeluje u obje tvrtke, kaže da je poslovanje, GPZO-a manje transparentno nego u samoj Gradskoj plinari Zagreb.
"U Opskrbi primjerice nikad nije nakon potpisanog kolektivnog ugovora donesen katalog radnih mjesta kao dio samog ugovora i samim time je otvoren prostor da se tamo zapošljava po političkom ključu. Mi zagovaramo da i lokalne tvrtke postanu obveznici javnih natječaja čime bi se također suzio prostor za manipulacije", govori Kottnig te dodaje da su veoma razočarani novim gradskim vodstvom i njihovim najavama o rezanju zaposlenih.
Tu mjeru smatraju nepotrebnom jer Gradska plinara ne spada među gubitaše, no što se tiče buduće situacije u Opskrbi i cjelokupne plinske krize, boji se da bi tu moglo doći do velikih promjena, pa i onih neželjenih.
"Tražili smo odgovore od novog direktora Gradske plinare - Opskrbe te da se utvrdi tko je kriv za situaciju koja ugrožava i egzistenciju zaposlenika, ali rekao nam je da se trenutno provodi interna revizija koja bi trebala doći do nekih saznanja. Dosad znamo da je opozvan direktor Pirija, ali nije nam poznato da je još netko sankcioniran", govori Kottnig.
Podsjetimo da je u veljači 2020. dnevnik 24sata pisao kako je Ena Ercegovac, suradnica tadašnjeg predsjednika zagrebačkog HDZ-a Andrije Mikulića, koji je u međuvremenu postao glavni državni inspektor, sredinom siječnja 2020. zaposlena u Plinari gdje je postala voditeljica Službe za nabavu, analitiku, marketing i izvještavanje. Zanimljivo je i imenovanje u Upravi GPZO-a koje se dogodilo također početkom 2020., kad je Ivona Ilijaš, supruga Kazimira Ilijaša, predsjednika Kluba HDZ-a u Gradskoj skupštini, postala članica Uprave GPZO-a.
Međutim, kako se i ranijih godina zapošljavalo u Gradskoj plinari Zagreb opisao je u svom iskazu bivši direktor Plinare Ante Dodig koji je svojedobno objavila N1 televizija. Dodig je netom nakon izbijanja afere Agram podnio ostavku, a u svom je iskazu potvrdio da je Tihana Colić zaposlena u Plinari na izmišljeno radno mjesto.
- To je tražio moj predsjednik Skupštine Gradske plinare. Dakle, Slobodan Ljubičić pozvao me i pitao jesam li blizu i mogu li navratiti kod njega u ured. Kada sam ušao, rekao je: ‘Dobro da si baš pogledao, upravo bi trebali nju zaposliti‘. Tražio je mjesto zamjenika - rekao je Dodig te dodao da je Colić zadovoljavala sve uvjete. Inače, Gradska plinara Zagreb - Opskrba završila je 2020. godinu s dobitkom od 1,7 milijuna kuna unatoč krizama s pandemijom i potresom. I prijašnjih je godina bilježila dobit, osim 2018. kad je ostvarila gubitak od 13 milijuna kuna. Međutim, prihod je iznosio više od milijardu kuna, a dobit 44,4 milijuna kuna, 2020. prihod je iznosio 986,2 milijuna kuna.
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, smatra da se godinu dana unaprijed ipak nije moglo predvidjeti da će doći do tolikog porasta cijene plina.
- Cijena plina skočila je iz niza razloga koji su se jednostavno poklopili, ali ukratko možemo reći da je došlo do veće potražnje za plinom na tržištu dok su se isporuke smanjile također zbog niza razloga. Na sve to utječe i politika EU, koja želi svijet s manjim emisijama, ali trebalo bi pripaziti da u tom procesu građane ne dovedemo do ruba energetskog siromaštva - kaže Pudić te dodaje da bi se sada, umjesto traženja krivaca, trebali orijentirati na iznalaženje rješenja.
- Ova se situacija nije mogla znati jer, da jest, onda bi se sigurno naručile veće količine po nižim cijenama. Uglavnom, država bi trebala na neki način pomoći kako ne bi došlo do ekstremnog poremećaja na tržištu. Isto tako treba reći da se može očekivati da će u ljeto doći do laganog pada cijene plina - smatra Pudić.