VLADIN PLAN

Zamrzavaju cijene 100 proizvoda? ‘Referentna točka neće biti 31.12., nego jedan drugi datum‘

Premijer je poručio da trgovci imaju rok do petka sniziti cijene, a ako to ne učine, uslijedit će Vladini potezi

Andrej Plenković (L)

 Damir Krajac/cropix; Davor Pongračić/cropix/

Kako bi obuzdala trgovce koji nakon uvođenja eura ne prestaju podizati cijene Vlada će posegnuti za Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena i ograničiti cijene za grupu proizvoda.

Na stolu je, kaže nam izvor iz Vlade, nekoliko opcija, no izvjesno je da se cijene neće vratiti na one od 31. prosinca 2022. godine, nego će biti fiksirane na neki raniji datum. Moguće je da to bude 1. prosinca, a teoretski to može biti 1. studeni 2022.

- Onako kako smo u rujnu ograničili cijene za devet proizvoda, tako možemo sada za njih 55, 100 ili 200. To je nešto o čemu će Vlada još odlučivati, a odluka će se donijeti u srijedu ili četvrtak - kaže naš sugovornik i vrlo rezignirano navodi kako ne može netko imati povlaštenu struju od HEP-a, a dobar dio trgovačkih lanaca ju koristi, a onda podizati cijene i pljačkati građane.

Naš sugovornik se ne slaže sa stručnjacima koji govore da Vlada nema nikakve instrumente kojima bi trgovce mogla natjerati da cijene proizvoda vrate na staro i ističe kako jednako kao što se u rujnu ograničila cijena za devet proizvoda, sada se može za bitno više njih.

Pritom nas uvjerava da se neće povući nikakav ishitren i nepromišljen potez nakon kojega bi trgovci imali argumente za podizanje tužbi ili bilo kakvo osporavanje Vladinih mjera.

- Vladin Ured za zakonodavstvo i naši pravnici kontroliraju i provjeravaju zakonitost svakog poteza koji se povuče. Vlada se ne bi blamirala i napravila nešto što je nemoguće - kaže naš sugovornik.

Tijekom razgovora o planovima Vlade za zaštitu građana od svakodnevnog pada kupovne moći zbog kontinuiranog rasta cijena naš sugovornik nije skrivao ogorčenje ponašanjem trgovaca, koje smatra vrlo nekorektnim.

"Novac sebi u džep"

- Zahvaljujući odlukama Vlade i EU, cijene goriva su se stabilizirale. Tko je, međutim, vratio cijene proizvoda kada je cijena goriva pala ispod 10 kuna? Nije nitko! Tko je od njih, kada smo smanjili PDV za niz proizvoda, nakon toga smanjio cijenu tih proizvoda? Nije nitko! Nije im palo napamet barem malo spustiti cijene, nego su stavili novac sebi u džep i dalje nastavili uzimati ljudima. A kada se njih pita, svi su divni i krasni, svi su anđeli, a svi vidimo i iz dana u dan što rade i svaki put kad odemo u trgovinu, svjedočimo kako cijene rastu - kaže osoba iz Vlade koja je aktivno uključena u izradu i provedbu mjera kojima bi se trebao zaustaviti rast cijena.

image

Andrej Plenković

Damir Krajac/Cropix

Posebno naglašava da smo suočeni s poskupljenjima unatoč tome što nijedan input za definiranje cijena nije rastao.

- Cijelu prošlu godinu su dizali cijene i to im nije bilo dosta, nego su s 31. 12. 2022. na 1. 1. 2023. išli još uzimati ljudima - konstatirao je na kraju razgovora. Trenutačno su, podsjetimo, "zamrznute" cijene devet proizvoda. To su: dvije vrste brašna, ulje, svinjska lopatica, vratina i mljeveno meso, pile, šećer i mlijeko.

Iako se nakon još jedne prijetnje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, odaslane trgovcima u ponedjeljak uz zahtjev da spuste cijene, očekivao odgovor druge strane, čelnici najvećih trgovačkih lanaca okupljeni u Udruzi trgovine HUP-a jučer su se suzdržali od nastavka verbalnog rata s Vladom.

Subvencije na energente

Premijer je, podsjetimo, u ponedjeljak poručio kako trgovci imaju rok do petka sniziti cijene, a ako to ne učine, uslijedit će potezi Vlade koji se tiču subvencija tvrtkama za kupnju električne energije, a mogući su, dodao je, i novi porezi. S druge strane, u jučerašnjem službenom priopćenju HUP-a sa sastanka Izvršnog odbora Udruge trgovine, u kojem sjede predstavnici, među ostalim, Spara, Tommyja, dm-a i Pevexa, pomirljivo se govori o "poštivanju zakonske regulative", "razumijevanju potrošača" i "daljnjem analiziranju situacije". Tek posredno se u priopćenju poslodavaca o trgovini osvrće na izjave Plenkovića da se dizanjem cijena kompromitirao ulazak u eurozonu i Schengen.

- Schengen i euro uvelike doprinose cijelom gospodarstvu, tako da je javna rasprava otišla u potpuno krivom smjeru - poručuju trgovci.

U neslužbenim razgovorima dio članova Izvršnog odbora HUP-a jučer nam je potvrdio da su na sastanku spomenute najnovije prijetnje predsjednika Vlade, ali je prevladao zaključak da se u službenom priopćenju Udruga na to ne osvrće, već se, rečeno nam je, čeka petak i najavljene mjere Vlade. Kako vidimo, u Vladi su već jučer prelomili kako će se dalje obračunati s trgovcima koji ne žele spustiti cijene.

FRANE STANIČIĆ, PRAVNI FAKULTET

"Ograničavanje cijene nije tržišna ekonomija"

Otkad je Vlada najavila da će disciplinirati trgovce, odnosno spriječiti ih u daljnjem podizanju cijena, koje ne prestaje od uvođenja eura, upitno je koja pravna sredstva uopće ima na raspolaganju da bi to učinila.

Profesor na katedri za Upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Frane Staničić kaže da, koliko je pročitao i upoznao se s time, ne postoji mehanizam kojim bi država disciplinirala trgovce i utjecala na cijene proizvoda.

Jedina je iznimka ako je došlo do neispravnog zaokruživanja prilikom konverzije cijena u euro jer je Zakonom o uvođenju eura za to propisana prekršajna odgovornost.

- Postoje i načini kažnjavanja nepoštenih trgovačkih praksi, ali tu je jako teško utvrditi što je nepoštena trgovačka praksa. Osobno ne vidim neke značajne mehanizme kojima bi država mogla utjecati na cijene roba u trgovini. Niti postoji propis koji bi bilo kome limitirao cijenu koju može tražiti za svoju robu (osim ovih roba za koje je to posebno propisano, plus za gorivo) - kaže prof. Staničić.

Dodaje pritom kako država ima mehanizme kojima može trgovce "uvjeriti" da snize cijene, poput ukidanja određenih olakšica (cijena energenata), dodatnim radom inspekcija i s tim povezanim pritiskom na trgovce, ugostitelje i obrtnike itd. Ali ukazuje i na to kako je to proces koji traje te zaključuje da nema instant rješenja.

- Naravno da država može u teoriji zakonom ograničiti cijene roba. Pa tako i jako širokog kruga roba. Ali to onda nije tržišna ekonomija - zaključio je prof. Staničić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 13:54