Zakon o mirovinama: HDZ radio kako je tražio SDP

ZAGREB - Samo jedan dan razlike u rođenju dvije 57-godišnjakinje dovest će ih u neravnopravan položaj kod odlaska u starosnu mirovinu po novim pravilima mirovinskog osiguranja koja se primjenjuju od početka 2011. godine. Jedna je rođena 30. lipnja, a druga 1. srpnja 1953. godine i obje danas imaju 57 godina života i 27 godina staža. Premda su po starom zakonu obje mogle u starosnu mirovinu 2013. godine sa napunjenih 60 godina i 15 godina staža, po novome će jedna u mirovinu moći otići sa zadnjim danom 2015. godine, a druga tek sedam mjeseci kasnije.

Prosjek od 60 godina u EU

Naime, budući da se od 1. siječnja 2011. postupno povećava dobna granice za odlazak žena u mirovinu za šest mjeseci svake godine ona rođena 1. srpnja zbog samo jednog dana rođenja kasnije morati će čekati dodatnih sedam mjeseci za odlazak u mirovinu.

Kada bi naše političarke mogle ići u mirovinu?

Vlada je jedanaestim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju u proteklih deset godina od početka iduće godine postrožila uvjete za odlazak žena u prijevremenu i starosnu mirovinu te uvela veće kažnjavanje prijevremenih umirovljenja. Postupnim povećanjem dobne granice žene će od 2020. godine u prijevremenu mirovinu moći u isto vrijeme kada i muškarci - sa 60 godina života i 35 godina staža, a u starosnu mirovinu sa 65 godina i 15 godina radnog staža. Uz to, pet godina prijevremenog umirovljenja ubuduće će se kažnjavati sa trajno smanjenom mirovinom za 20,4 posto. U istom postotku nagrađivati će se i pet godina dulji rad.

U trenutku u kojem jednog hrvatskog umirovljenika uzdržava svega 1,29 zaposlenih, a udio godišnjeg troška mirovina od 35 milijardi kuna u BDP-u je lani porastao na 10,5 posto ekonomski stručnjaci procjenjuju da su restrikcije u mirovinskom sustavu bile nužne. Naime, cijela Europa nosi se s istim problemima prenapregnutih mirovinskih sustava zbog starenja stanovništva pa značajan dio zemalja planira postupno povećati dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 65 ili 67 godina. I Europska komisija nedavno je poručila da dobnu granicu za odlazak u mirovinu treba postupno povećavati kako Europljani prosječno ne bi proveli više od trećine života u mirovini. Trenutno se u Europi u mirovinu prosječno odlazi tek s nešto više od 60 godina.

Izokrenuti sustav

Susjedna Slovenija primjerice od 1.siječnja iduće godine povećava dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 65 godina i 40 godina staža za muškarce i 63 godine i 38 godina staža za žene. Postupno bi se i u Sloveniji zatim izjednačila dobna granica za žene i muškarce. U prijevremenu mirovinu i žene i muškarci mogu sa 60 godina, ali im se ona također trajno umanjuje.

Izmjene hrvatskog zakona o mirovinskom osiguranju ove su godine izazvale navalu prijevremenih umirovljenja pa je u takve mirovine samo u prvih šest mjeseci 2010. godine otišlo 9544 novih korisnika ili 75 posto više nego u istom razdoblju lani. Isti trend očekuje se do kraja ove godine, a onda se procjenjuje da će nove zakonske restrikcije od iduće godine ipak postupno smanjiti značajan priljev novih umirovljenika.

- I novim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Vlada kao glavni kriterij odlaska u mirovinu određuje godine života, a ne staža. To cijeli sustav postavlja naglavačke jer je jedini cilj spriječiti priljev novih umirovljenika, a ne gleda se kakvu će mirovinu oni imati. Javio mi se umirovljenik koji ima 62 godine i 42 godine staža i on još tri godine ne može u starosnu mirovinu, a netko tko ima 65 godina i 15 godina staža istovremeno može u starosnu mirovinu - upozorava Željko Šemper, jedan od vodećih stručnjaka Hrvatske stranke umirovljenika.

U Ministarstvu gospodarstva sazvana je pak izvanredna konferencija za novinare zbog novog zakona.

- Ustavni sud u svojoj se odluci da se mora izjednačiti dob odlaska u mirovinu za žene i muškarce vodio programom i platformom SDP-ove Vlade koja je planirala izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu do 2018. godine - izjavio je državni tajnik Krešimir Rožman. Tako je neizravno odgovorio predsjedniku SDP-a, Zoranu Milanoviću, koji je pozvao Vladu da još jednom razmotri mogućnost da starosni prag za odlazak u mirovinu ipak “spusti za koju godinu”.

Povlaštene mirovine

- Odluka Ustavnog suda obvezuje i važi za svakoga, pa ne bih komentirao izjave da izmjene zakona nikako nije trebalo učiniti - rekao je ministar gospodarstva Đuro Popijač.

Naglasio je da je stanje mirovinskog sustava na granici izdržljivosti zbog čega se ide u promjene jer su one nužne i dio su programa gospodarskog oporavka.

Na pitanje hoće li se ići u reviziju saborskih i drugih povlaštenih mirovina, državni tajnik Rožman odgovorio je da je osnovana komisija koja radi na reviziji svih 14 kategorija mirovina. - To je dio mjera gospodarskog oporavka - ustvrdio je Rožman te dodao da se neka rješenja mogu očekivati do kraja godine.