KONTROLNA TOČKA

Zagrebu ponovno treba gradonačelnik, a ne nekakav novi trgovac uslugama i utjecajem

Danas je Zagreb umoran od Bandića, ali je i Bandić umoran od Zagrepčana i to više gotovo da i ne pokušava skriti
 Zeljko Puhovski/Cropix
Objavljeno: 22. veljača 2021. 21:03

Subotnja vijest iz Austrije: Beč želi potaknuti djecu i mlade da se uključe u promišljanje i kreativno oblikovanje javnog prostora. Mogu ispred kućnog praga urediti nove sadržaje za igranje i boravak na otvorenom ili nešto posaditi. Poželjne su, piše u objavi bečke gradske agencije, "inicijative koje se bave pitanjima okoliša, prirode i klime, kretanja i zdravlja te raznolikosti, koje su osobito važne za djecu i mlade”.

U sklopu tog programa potiče se i uređenje improvizirane zelene površine ispred kućnog praga koja se s pločnika proširuje na kolnik, gdje zauzima nekoliko parkirališnih mjesta stvarajući tako više prostora za ljude. Objašnjenje: u gradskim četvrtima u kojima su široke zelene površine prije iznimka nego pravilo, ti "parkići" ispunjavaju važnu funkciju - osim što pozivaju na druženje, predstavljaju javni prostor dostupan svima. Svojim zelenilom ne uljepšavaju samo ulice grada, nego pridonose ugodnijoj mikroklimi tijekom vrućih ljetnih dana.

Tko je zaboravio, prošlogodišnja zagrebačka proljetna priča bila je radikalno drukčija. Kad je par kreativaca u srcu grada na omanjoj zelenoj površini ispred zgrade u kojoj stanuje, uz ograđeno "gradsko" stablo odlučio posaditi nekoliko cvjetnih biljaka, kao simboličan znak građanskog protesta protiv depresivne zapuštenosti centra nakon potresa, stigla im je prekršajna kazna zbog "neovlaštene sadnje na javnoj zelenoj površini". Zagreb, čini se, zazire od kreativnih inicijativa svojih građana.

Na zadnjoj objavljenoj globalnoj ljestvici kvalitete življenja u gradovima, koju agencija Mercer objavljuje kao svojevrstan vodič za korporativne poslovne, nomade, ali i odličan putokaz za lidere gradskih administracija, Zagreb je po zbirnom kriteriju 98. od 230 ocijenjenih gradova. Beč je na toj ljestvici već puno desetljeće prvi, kao građanima najprijateljskiji (iako nipošto najjeftiniji) grad. Na začelju su dvije ratne metropole s Bliskog istoka, Bagdad i Damask. Za usporedbu - Prag je na istoj ljestvici 29 razina iznad Zagreba, Ljubljana je 23 razine iznad, Budimpešta je 77., Varšava 79… Od usporedivih gradova samo su se Beograd (139.) i Sarajevo (159.) po uvjetima života pokazali lošijima za život od Zagreba.

Kriteriji po kojima je sastavljena ljestvica za svaki su grad jednaki i ponavljaju se iz godine u godinu: mjeri se dostupnost robe široke potrošnje, ekonomsko okruženje, uvjeti stanovanja, pristupačnost i kvaliteta zdravstvenih usluga, prirodni okoliš, političko i društveno okruženje, razina javnih usluga i transporta, mogućnosti rekreacije, kvaliteta obrazovnog sustava i društveno i kulturno okruženje. Zadnja ljestvica sastavljena je 2019. godine, pandemija je privremeno zamrznula ocjenjivanje.

Beč, s kojim se Zagreb po mnogočemu voli uspoređivati, godinama je u vrhu ljestvica kvalitete življenja zbog načina na koji gradska uprava brine za građane, a prije svega zbog tamošnjeg odličnog sustava subvencioniranog, a kvalitetnog stanovanja. U gotovo pola milijuna bečkih "socijalnih stanova", rasutih u svim gradskim četvrtima, danas živi otprilike dvije trećine Bečana. Otprilike polovina tih stanova u izravnom je vlasništvu Grada, a ostali, subvencionirani od države, funkcioniraju kao neprofitne zadruge.

Tradicija najma u Beču je čvrsta, a najam nije rezerviran za siromašne. Nisu ni gradski stanovi, za koje je, da bi se u njih uselilo, gornji imovinski prag godišnji obiteljski prihod od 67.820 eura (513.456 kuna), što neke njihove stanare smješta u gornjih 20 posto imovinskog cenzusa. Unatoč povoljnim uvjetima najma i komunalnom vlasništvu, svi ti stanovi donijeli su i donose solidan prihod građevinskim tvrtkama koje su ih gradile ili ih održavaju.

Povratak u Zagreb. Promatran s dvadesetogodišnjim odmakom, početak mandata gradonačelnika Milana Bandića nije izgledao loše. Bandić je 2000. još imao zrno skromnosti, bio je ponosan što može voditi Zagreb, osjećao je obavezu prema Zagrepčanima, gradio infrastrukturu na periferiji… Činilo se da brine za kvalitetu života građana. Iz tih dobrih vremena na obodu grada pamte ga po uvođenju kanalizacije, asfaltiranju ulica i gradnji vrtića, svi pamtimo kakav je prije uređenja bio Bundek.

Zapamtili smo i neizbježnu, ali na nož dočekanu liberalizaciju taksija koja ga je, kažu svjedoci, u jednom trenutku gotovo stajala glave. U međuvremenu se, međutim, nešto promijenilo, Bandić je prestao biti gradonačelnik svih građana, postao je trgovac utjecajem. Zagrebačko približavanje Beču, ali i ispunjavanju kriterija s Mercerove ljestvice kvalitete urbanog življenja, zaustavljeno je godinama prije nego što je pandemija otjerala advent s gradskih trgova. Danas je Zagreb umoran od Bandića, ali je i Bandić umoran od Zagrepčana i to više gotovo da i ne pokušava skriti.

Od kandidata koji će ga u svibnju pokušati zamijeniti za početak treba zatražiti da pročitaju Mercerove kriterije izmjere kvalitete življenja. Onima koji će nam nakon toga, putem tih deset točaka, znati objasniti svoj put do cilja, možda možemo i povjerovati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:55