ZAGREB - Austrijski konzorcij Alpine Bau danas će napokon Gradskom uredu za gospodarstvo dostaviti financijski model prema kojemu bi Grad u sljedećih 25 godina toj tvrtki trebao isplaćivati gradnju maksimirskog stadiona , pomoćnog stadiona na Kajzerici i atletske staze na Sveticama vrijednosti oko 260 milijuna eura.
Odmah dovršiti Maksimir
Ubrzo nakon toga gradski čelnici donijet će odluku o tome isplati li se ulaziti u taj posao i s prijedlogom otići u Gradsku skupštinu, o kojoj zapravo ovisi budućnost maksimirskog stadiona.
Većina zastupnika s kojima smo razgovarali najoštrije osuđuju “neodgovorno upravljanje Gradom” i činjenicu da za milijune eura bačenih u vjetar nitko nije i neće odgovarati. Ipak, slažu se da stadion treba dovršiti u što hitnijem roku i upravo u Maksimiru, na lokaciji za koju smatraju da je Zagrepčanima prirasla srcu.
Najoštriji kritičar je HSS-ov zastupnik Darko Vuletić, koji priželjkuje racionalnu i hitnu gradnju stadiona.
- Malo sam računao i došao do zapanjujućeg podatka. Kada se dosad uloženom novcu u stadion pribroji sljedeća investicija od 260 milijuna eura, ispada da jedno sjedalo na tom stadionu, na koji ne bih odveo ni vlastitog sina, stoji više od sedam tisuća eura!
Nije mi jasno kako Juventus može imati stadion vrijedan 140 milijuna eura, a da naša gradska vlast nije uspjela sve ovo vrijeme pronaći jednostavno i jeftino rješenje za gradnju stadiona. Nikome za neodgovorno vođenje gradskih financija nije pala ni dlaka s glave. Pa opet, volio bih da Dinamo dobije stadion kakav zaslužuje, da to postane novi simbol Zagreba - kaže Vuletić.
Opasno upravljanje
S njegovim se mišljenjem slaže i predsjednik HNS-a Radimir Čačić, koji smatra da stadion “ili treba srušiti ili racionalnije završiti”.
- Stadion kontinuirano propada, a to je rezultat neracionalnog i funkcionalno opasnog upravljanja gradom. Lokacija treba ostati, a svoje mišljenje o gradnji stadiona treba dati struka - kaže Čačić.
I dok Jurica Meić, predsjednik Kluba SDP-u u Gradskoj skupštini, smatra da postoje puno važniji probelmi u metropoli poput nedovoljno dobrog obrazovnog sustava, zastupnik Josip Kregar sa sumnjom prihvaća ulazak austrijskog konzorcija u posao.
- Ne kažem da je novac tog konzorcija sumnjivog porijekla, ali sama činjenica da Austrijanci iz čista mira žele ulagati u hrvatski stadion vrlo je neobična i zapravo dovoljna da budemo vrlo oprezni u sklapanju tog posla - smatra Kregar.
Gdje su nestali milijuni?
I HNS-ovka Morana Paliković Gruden tvrdi da je riječ o “mutnim poslovima”, jer nitko ne zna gdje su otišli milijuni eura uloženi u stadion.
- Skupština će zahtijevati da nam se dostave podaci o tome koliko je novca od 2002. godine do danas uloženo - činjenica je da je riječ o milijunskim iznosima a da se ništa od tada nije promijenilo.
Uz to, nije mi jasno kojim novcem i angažmanom mislimo sagraditi tri objekta vrijednih 260 milijuna eura kada od 2002. nismo za upola manje novca uspjeli završiti niti ovaj jedan - kaže Paliković Gruden.
Za Poljud, Rijeku i Kajzericu 185 milijuna eura
Vrijednost rekonstrukcije poljudskog stadiona, prema gruboj procjeni akademika Borisa Magaša, projektanta stadiona, iznosila bi minimalno 50 milijuna eura i to samo za najnužnije preinake. Kada bi se radila temeljita obnova, cijeli bi pothvat mogao stajati čak 90 milijuna eura! Te procjene napravljene su u vrijeme kada je Hrvatska figurirala kao ozbiljan kandidat za domaćinstva nogometnog EURA i Svjetskog atletskog prvenstva. Niti jedno natjecanje nismo dobili, u međuvremenu je stigla i recesija, pa je ‘facelifting’ Poljuda odgođen do daljnjega...
Skupa splitska ljepotica
O održavanju stadiona od 1. veljače brine Hajduk. Za samo tekuće investicije klub treba oko dva do 2,5 milijuna kuna godišnje. Ako se tome pribroje ostali troškovi (režije, plaće radnika...), iznos se penje između 12 i 18 milijuna kuna godišnje. Plus devet milijuna kuna ove godine za uređenje stadiona za održavanje atletskog Kupa kontinenata. Usporedbe radi, održavanje Maksimira stoji devet milijuna godišnje... ( D. Čolović)
Plavi vulkan guta novac
Stadion na Kajzerici trebao bi se graditi paralelno s rekonstrukcijom Maksimira i već je kolokvijalno nazvan ‘Plavi vulkan’ jer bi na njemu Dinamo igrao utakmice do završetka svog stadiona. Nakon toga vjerojatno bi ga koristili ostali zagrebački prvoligaši. Ali, zašto tako mali stadion toliko košta? Primjerice, novi stadion Arena Petrol u Sloveniji, sličnog kapaciteta (13 tisuća mjesta) sagrađen je za triput manji iznos.
Rijeka para za Rujevicu
Nije sporno da Rijeci treba stadion. Lokacija Kantride jest atraktivna, ali taj stadion odavno ne udovoljava europskim kriterijima. Ako grad na Kvarneru ikad dobije domaćinstvo Mediteranskih igara, na Rujevici će niknuti veliki sportski kompleks kojim će dominirati moderno nogometno zdanje. Cijena? Umjesto komentara, tek podatak da je Poljsku stadion Korona Kielce za 15 tisuća ljudi stajao - 12 milijuna eura.