Pandemija koronavirusa uvelike je smanjila dostupnost liječenja pacijentima s drugim bolestima, pa tako i ovisnicima o drogama. Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je lani prvi put na liječenju bilo samo 556 osoba, što je upola manje nego godinu prije, ali ne zato što pada broj ovisnika, nego zato što je i njima liječenje bilo manje dostupno. I broj ukupno liječenih pao je s gotovo 7000 na 5478, premda podaci govore da je svaki deseti stanovnik hrvatskih gradova barem probao kokain, a u Zagrebu se lani trošilo tri puta više kokaina nego prije deset godina. Potvrdila je to i nedavno objavljena europska analiza otpadnih voda u 82 europska grada, prema kojoj je Zagreb prvi u EU po konzumaciji marihuane radnim danom i dnevnoj potrošnji amfetamina.
Liječeni ovisnici
"Lani smo imali 20 posto manje osoba u tretmanu u odnosu na godinu prije i 40 posto manje novoliječenih. Najveća razlika bilježi se u razdoblju zatvaranja (lockdowna), što govori da su mjere otežale dostupnost centara za liječenje", objašnjava dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. Dodaje da su osobe liječene zbog zloporabe psihoaktivnih droga sve starije, a najveći broj ima završenu srednju školu, nezaposleni su ili povremeno zaposleni te žive s roditeljima. Stopa lani liječenih osoba na 100.000 u radno aktivnoj dobi (15 - 64 godine) pokazuje da ih je najviše bilo u Zadarskoj s 488 i Istarskoj županiji s 451 liječenim ovisnikom na 100.000 stanovnika.
No, korona nije utjecala samo na dostupnost liječenja, nego se promijenio i način na koji su radile organizirane dilerske grupe koje su svoje djelovanje prilagodile novim uvjetima, bilo novim načinima komuniciranja, transporta i krijumčarskih ruta, bilo raznim drugim prikrivenim metodama djelovanja.
"Kriminalci su se prilagodili pa su dark web tržišta droga, društvene mreže i aplikacije vezane uz kriptiranu komunikaciju dobili veću ulogu u dostavi droga ovisnicima. Više je i "domaćih proizvođača" biljnog kanabisa, a cijene kokaina su povećane uz smanjenje njegove čistoće. Tijekom prošle godine primijećena je nestašica nekih vrsta droga, poput sintetskih opioida, crack kokaina i amfetamina. Također se bilježi pad konzumacije ecstasyja, što se može protumačiti otkazivanjem koncerata i velikih festivala", objašnjava pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković.
Nove vrste droge
Dodaje da je svako smanjenje konzumacije droga zabilježeno tijekom prvih zatvaranja zbog korone brzo nestajalo nakon ublažavanja mjera ograničavanja društvenih kontakata. Općenito, čini se da su konzumenti bili manje zainteresirani za droge koje uglavnom povezujemo s rekreativnim događajima, kao što je MDMA, a više za droge povezane s kućnom uporabom. Međutim, ublažavanje ograničenja kretanja i putovanja te povratak nekih društvenih okupljanja tijekom ljeta bili su povezani s ponovnim porastom razina uporabe. Petković upozorava da je samo lani prijavljeno 46 novih vrsta psihoaktivnih droga, što stručnjacima predstavlja velik problem u otkrivanju.