Za razliku od svojih prethodnika, ministri Zorana Milanovića imat će na raspolaganju još manje vremena. Ili, kako kaže novi potpredsjednik Vlade Neven Mimica, umjesto 100 dana, imat će samo 100 minuta.
A u to vrijeme morat će javnosti jasno reći u kojem će pravcu ići Hrvatska.
Neambiciozan proračun
Ključ za to bit će donošenje novog proračuna, koji je još uvijek u fazi razrade. Detalji temeljnog akta razočarali su neovisne ekonomiste, koji tvrde da on nije dovoljno ambiciozan. Njime se, naime, najavljuje rezanje potrošnje središnje države za oko 3,5 milijardi kuna, te smanjenje proračunskog manjka za pet milijardi kuna, što je znanto ispod očekivanja ekonomista, koji tvrde da se takvim potezima ne može očuvati kreditni rejting.
- Oni moraju jasno dati do znanja da će ići u jaču fiskalnu konsolidaciju, i to na rashodnoj strani proračuna. Smanjenje potrošnje za samo 3,5 milijarde kuna nije dovoljno. Rejting-agencije neće imati milosti - ocjenjuje Zrinka Živković - Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, koja upozorava da bi bonitetne kuće Hrvatskoj mogle poskupiti zaduživanje.
Prema nekim procjenama, pad kreditnog rejtinga Hrvatsku bi koštao oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ili oko tri i pol milijarde kuna. Za toliko bi nam, naime, poskupilo zaduživanje jer bi ulaganje u vrijednosne papire hrvatske države postalo znanto rizičnije nego što je sada.
Ozbiljne prijetnje
Stoga će, tvrde ekonomisti, bitka za rejting morati biti visoko plasirana na listi prioriteta Milanovićeve Vlade. - Kada rejting-agencije cijeloj Europi prijete rezanjem rejtinga, teško je očekivati da će to zaobići Hrvatsku. Ključ za to bit će proračun, kojim će trebati znatno smanjiti potrošnju - kaže Zdeslav Šantić, markoekonomist SG Splitske banke. On smatra da bi nova Vlada, uz 'pravi', trebala pripremiti i 'rezervni' proračun za slučaj da podbaci prihodna strana.
No, gdje nova Vlada može smanjiti potrošnju? Prije svega, na subvencijama, koje godišnje "pojedu" oko 6,3 milijarde kuna. Taj se novac distribuira na razne strane - od poljoprivrede, pa do javnih poduzeća - no korist od njih nije velika. On nažalost ne potiče rast jer najveći dio novca završava u plaćama.
Drugo područje u kojem su moguće uštede je socijala, na koju godišnje ide, kada se u računicu uključe i mirovine, gotovo 65 milijardi kuna, ili oko polovice državnog proračuna. Prostora za rezanje malih mirovina, onih koje se kreću oko prosjeka od 2.151,29 kuna, nema, pa će se nova Vlada morati okrenuti rezanju dijela povlaštenih, što je politički vrlo sklizak teren.
Spasonosni OIB
Ipak, prave proračunske uštede država će moći osvariti tek kada u potpunosti zaživi OIB. Tada će se sa sigurnošću znati tko što posjeduje i koliko je financijski 'težak'. Upravo ta 'težina' trebala bi biti uvjet za ostvarivanja raznih socijalnih prava u budućnosti, što će rezultirati i manjim pritiskom na državnu blagajnu. Konačno, uštede su moguće i na masi plaća, koja guta oko 22,6 milijardi. To ne znači linerano smanjenje plaća državnih službenika, već postavljanje njihovih plaća na realnije temelje: na plaćanju po učinku.
Naravno, nova će se Vlada morati pozabaviti i rješavanjem problema nelikvidnosti, koji u Hrvatskoj doseže rekordne razine od oko 40 milijardi kuna.
1. Cilj je do kraja mandata 2015. imati stopu rasta gospodarstva od 5 posto
2. U kratkom roku smanjenje deficita konsolidirane države na manje od 3 posto BDP-a
3. Smanjenje proračunskih rashoda u BDP-u za 4.5 postotnih poena do kraja mandata
4. Za tvrtke čije obveze premašuju vrijednost imovine pokrenut će se stečaj
5. U tvrtkama gdje je država vjerovnik ući će u vlasničku stukturu tamo gdje je tržišno opravdano
6. Smanjenje doprinosa na plaće, olakšice na reinvestiranu dobit
7. Uspostaviti porezni sustav u kojemu će se više oporezivati kapitalna dobit i ekstra imovine
8. Oslobođenje plaćanja doprinosa za svakog novozaposlenog
9. Poticanje ulaganja u četiri područja - energetika, turizam, infrastruktura, navodnjavanje - koji će BDP godišnje dići od 2 do 4 posto
10. Energetika: gradnja četiri HE na Savi, dvije na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, TE Plomin 3, TE Ploče, novi blokovi plinskih TE Zagreb i Sisak, nove plinske TE u Slavoniji i Dalmaciji
11. Turizam: gradnja hotela na lokacijama Brijuni Rivijera, Duilovo, Kupari, Pelješac, Sveti Juraj na Lastovu
12. Rekonstrukcija i gradnja ravničarske željezničke pruge Rijeka-Zagreb, novi kapaciteti Luke Rijeka, modernizacija željezničkih koridora Xi VB
13. Reforma javne uprave - smanjenje broja ureda, zavoda, agencija
14. Regionalni razvoj - završit će se projekti na ratom stradalim područjima, a nastavit će se i gradnja domova zdravlja, škola, domova za starije
15. Državno poljoprivredno zemljište neće se privatizirati nego će se davati u koncesije
16. Za turističke tvrtke u državnom vlasništvu predložit će se - prodaja, stečaj ili likvidacija
17. Uvođenje posebnog zdravstvenog programa u škole koji bi obuhvaćao i seksualni odgoj
18. Povećanje broja studenata tako da do 2020. bude 30
19. Besplatno školovanje za uspješne i redovite učenike i studente
20. Učenicima i studentima bez novca država će osigurati financijsku potporu za školovanje, osobito u vrijeme gospodarske krize
21. Žurna reorganizacija Hitne pomoći
22. Proširenje osnovne A liste lijekova
23. Znatno smanjivanje liste čekanja na preglede i tewrapijske postupke
24. Produljenje trajanja naknade za vrijeme nezaposlenosti
25. Mirovine se neće smanjivati, a usklađivat će ih se inflacijom i troškovima života
26. Rješavanje problema malih mirovina koje naši građani primaju iz država bivše SFRJ
27. Poticanje stambenog zbrinjavanja mladih preko poticane stanogradnje ili gradnje stanova za najam koje bi se moglo otkupiti
28. Povećanje izdvajanja za gradnju stanova za branitelje
29. Sređivanje registra branitelja
30. Izmjena zakona radi ubrzavanja sudskih postupaka
31. Stvaranja jedinstvenog sustava nekretnina
32. Omogućavanje funkcioniranje sustava OIB-a i imovinskih kartica za sve građane
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....