OTROVNE TVARI

Zabrinjavajući rezultati analize 97.000 uzoraka: Svaka treća voćka ima pesticida

Europska unija do 2030. godine planira prepoloviti korištenje otrovnih tvari

Ilustracija

 Vlado Kos/Cropix

Tragovi pesticida u voću uzgojenom u Europskoj uniji povećali su se između 2011. i 2019., u razdoblju u kojem su države članice trebale ograničiti njihovu upotrebu i zamijeniti ih drugim tvarima prirodnog porijekla, navode podaci novog istraživanja nevladine organizacije PAN Europe.

Studija s rezultatima analize oko 97.000 uzoraka svježeg voća pokazala je da je 2019. gotovo svaki treći uzorak, ili 29 posto, bio kontaminiran tragovima kemijskih pesticida u odnosu na 18 posto u 2011. godini. A upravo od 2011. godine države članice trebale su poticati korištenje zamjenskih proizvoda kako bi se maksimalno limitirala upotreba najopasnijih sintetskih pesticida: herbicida, fungicida i insekticida. Studija PAN Europe i devetogodišnje istraživanje pokazali su da su među najkontaminiranijim voćem kupine (51 posto uzoraka), breskve (45 posto), jagode (38 posto), trešnje (35 posto) i marelice (35 posto), jabuke (34 posto)... Dakle, riječ je o voću koje je sada u punom rodu. Krajem tjedna s hrvatskog tržišta povučen je grejp iz Turske zbog viška insekticida u njemu.

Medicinska studija

Predstavnici organizacije smatraju da bi trebalo apsolutno ograničiti neke autorizirane proizvode, među kojima je i tebukonazol, otrovni fungicid koji utječe na reproduktivne organe, a njegovi su tragovi pronađeni na trešnjama. Namijenjeni uništavanju živih organizama koji se smatraju štetnima, pesticidi vjerojatno utječu i na ljudsko zdravlje, povećavajući rizik od razvoja problema s plodnošću, a ustanovljeno je da mogu izazvati i neke bolesti, poput raka ili Parkinsonove bolesti, kažu iz PAN Europe.

U stručnom izvješću Francuskog instituta za zdravstvo i medicinska istraživanja (Inserm) iz 2021. zaključeno je da postoji "snažna pretpostavka o povezanosti razvoja nekih vrsta karcinoma (leukemije, tumora središnjega živčanog sustava) i izloženosti trudnica i djece pesticidima".

"Ova kategorija okuplja najgore tvari koje se koriste u hrani, a koje su još uvijek odobrene na europskom tržištu. Sada strategije Od polja do stola i Strategija za bioraznolikost do 2030. predlažu smanjenje njihove upotrebe za 50 posto. Ali da su države članice ozbiljno i u skladu sa zakonom slijedile cilj postupnog ukidanja koji je postavljen Uredbom o održivoj upotrebi pesticida 2009/128/EC, ovaj cilj strategije Od polja do stola bio bi postignut već danas", rekla je Salomé Roynel, voditeljica kampanje u organizaciji PAN Europe.

Budući da su te tvari toliko otrovne, odnosno ispunjavaju ili gotovo zadovoljavaju granične kriterije, Uredba (EZ) br. 1107/2009 ih regulira strože od ostalih aktivnih tvari. Njihovo razdoblje odobrenja u EU ne može biti dulje od sedam godina, a države članice zakonski su obvezne dati prednost manje štetnim alternativama prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje sredstva za zaštitu bilja koje sadrži kandidate za zamjenu.

Cilj je ovog načela zamjene potaknuti prilagođeno i potpuno postupno ukidanje ovih najštetnijih pesticida. Ne samo da države članice nisu uspjele postići taj cilj, nego spomenuto izvješće pokazuje da je europska hrana sve više onečišćena tim najštetnijim pesticidima.

U praksi je danas ovako: 55 kandidata za zamjenu još uvijek je odobreno, mnogi od njih dulje od sedam godina, zbog kontinuiranih produljivanja prema prethodnim odobrenjima, a države članice nikada nisu zamijenile niti jednu od tih 55 otrovnih tvari.

'Te tvari trebaju nestati'

"Te bi kemikalije trebale nestati iz naše hrane. No, umjesto toga, u posljednjih deset godina opažamo dramatično povećanje izloženosti tim najotrovnijim tvarima. Udio voća i povrća kontaminiranog tim pesticidima nastavlja rasti. Često je u hrani zabilježena istodobna prisutnost dviju ili više tih otrovnih tvari. To pokazuje da države članice nikada nisu provele pravila zamjene i nisu ispunile odgovornost da zaštite potrošače", komentirala je Salomé Roynel.

Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze koja provodi kampanju "Zabranjeno voće", kaže kako Hrvatska, kad je riječ o zamjeni manje štetnim alternativama, ima nejasnu situaciju. No, iz Ministarstva navode kako se u Hrvatskoj radi na rješavanju tog problema. Trenutačno ima 36 aktivnih tvari koje su kandidati za zamjenu i provedeno je 30 usporednih procjena koje su rezultirale jednom zamjenom.

Amerikanci su protiv strategije 'Od polja do stola' i pritišću Bruxelles

Biljana Borzan, eurozastupnica i izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju "Od polja do stola" kaže kako je "lobiranje da se prepolovi upotreba pesticida žestoko i pitanje je hoće li novi zakon ugledati svjetlo dana kako je planirano.

- Interesne skupine imaju tri pravca pritiska na EU institucije. Prvi je financiranje istraživanja koje će pokazati da bi smanjenje upotrebe kemijskih pesticida katastrofalno utjecalo na proizvodnju hrane.

Drugi je promicanje kvazi rješenja poput genetski modificiranih biljnih kultura kojima ne trebaju pesticidi. Treći je mobiliziranje vlada trgovinskih partnera EU koji izvoze velike količine poljoprivrednih proizvoda u Europu i kojima nikako ne odgovaraju stroži standardi. Dokaz tome je žestoko i otvoreno protivljenje SAD-a ciljevima strategije "Od polja do stola", američki lobisti uvelike djeluju u Bruxellesu, kaže Borzan. Ona je provela istraživanje u kojem 91 posto građana podržava smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika u proizvodnji hrane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 11:51