Zabrinjavajući podaci: Svaki drugi učenik digitalne uređaje koristi tri sata dnevno, statistika srednjoškolaca još je lošija

Korištenje digitalnih uređaja postala je dominantna aktivnost učenika, posebice viših razreda - svaki drugi učenik digitalne uređaje koristi tri i više sata tijekom radnog dana, ne računajući rad na školskim obavezama, a 35 posto srednjoškolaca (treći razred) pred ekranima je četiri i više sata dnevno. Paralelno, gotovo 30 posto srednjoškolaca ne bavi se nikakvim sportom, niti rekreacijom, bilo u klubu, bilo individualno, pokazuju danas objavljeni rezultati istraživanja koje su tijekom svibnja proveli znanstvenici Instituta za društvena istraživanja (IDI) na uzorku od 17.472 učenika petih i sedmih razreda osnovnih škola te trećih razreda srednjih škola.

U ispitivanju naziva „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikTok-a“ sudjelovalo je i više od 3600 nastavnika iz 165 škola, što istraživanje, napominju u Institutu, čini jednim od najopsežnijih u ovom dijelu Europe.

Među ključnim nalazima znanstvenici navode onaj po kojemu više od 60 posto učenika trećih razreda srednjih škola odgovara da pred ekranima provode više ili znatno više vremena u odnosu na razdoblje prije pandemije. Posebno se to, navode istraživači, odnosi na djevojke.

Perspektive učitelja i nastavnika o korištenju digitalnih tehnologija djece i mladih su izrazito kritične: gotovo svi ispitani odgojno-obrazovni radnici smatraju da učeničko korištenje digitalnih tehnologija negativno utječe na različite aspekte učeničkih života, napominju u IDI-ju. Ukupno 85 posto učitelja i nastavnika potvrđuje da pretjerano korištenje mobitela i računala negativno utječe na fizičko i mentalno stanje djece i mladih, kao i na kvalitetu slobodnog vremena te ukupnu kvalitetu života. Gotovo 90 posto nastavnika izjavljuje da je gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedenog u online okruženju predstavlja velik problem današnjih generacija, dok se 87 posto njih slaže s tvrdnjom da značajan problem predstavlja nedovoljna razvijenost govora i pisanja kod djece i mladih, na što također utječe prekomjerno korištenje digitalija.

„Važan je i podatak da 89,3 posto učitelja i nastavnika značajnim problemom smatra smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedenog u online okružju. Rezultati istraživanja zovu na široku društvenu raspravu“, napominju znanstvenici.

Mladi u Hrvatskoj prepoznaju dobrobiti i izazove digitalne tehnologije za društvo i ekonomiju - 51,8 posto učenika 3. razreda srednjih škola smatra da razvoj digitalnih tehnologija pozitivno utječe na ekonomski rast i razvoj, 60,2 posto ističe pozitivan utjecaj na dostupnost i kvalitetu različitih usluga (npr. financijskih, zdravstvenih), a 62,9 posto na mogućnost stjecanja znanja i vještina izvan sustava obrazovanja. Istovremeno, 40 posto mladih smatra da razvoj digitalnih tehnologija negativno ili izrazito negativno utječe na povjerenje među ljudima.

Djeca i mladi općenito shvaćaju negativan utjecaj korištenja digitalne tehnologije. Iako sve ispitane generacije pozitivnim doživljavaju utjecaj na informiranost o trenutnim zbivanjima i kvalitetu prijateljskih odnosa, njih 43 posto negativnim procjenjuje utjecaj na učenje, 37,3 posto na kvalitetu slobodnog vremena, 30,5 posto na fizičko i 29,4 posto na mentalno zdravlje.

„Učenici su svjesni problema vezanog uz pretjerano provođenje vremena u online okruženju. Gotovo 70 posto učenika 7. razreda smatra značajnim problemom količinu vremena koju provode online, a 62 posto uočava problem zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju. Svaki drugi sedmaš smatra zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju izraženim problemom“, navode znanstvenici, uz naglasak da 56 posto djevojaka zlostavljanje u online okruženju smatra velikim problemom, dok isto misli 42 posto mladića.

Pozitivan nalaz jest taj da većina učenika osnovnih škola radije odabire i bolje se osjeća u istim aktivnostima uživo u usporedbi s online okružjem – 75 posto učenika sedmog razreda više uživa u druženju s vršnjacima uživo u usporedbi s online okružjem, 71,7 posto uživo osjećaju veću bliskost s prijateljima, a 65,7 posto odgovara da uživo mogu bolje razumjeti ponašanje drugih. Ipak, 20 posto ih se osjeća slobodnijim u online-komunikaciji.

Istraživači su strukturu radnog dana učenika trećih razreda srednjih škola opisali na sljedeći način: 38,7 posto ih više od dva sata dnevno provode u druženju s prijateljima, no 71 posto njih ne pohađa nikakve organizirane aktivnosti van škole. Onih koji se bave sportom ili rekreacijom jest 24 posto, dok 15 posto srednjoškolaca tvrdi da uopće ne provode vrijeme u ispunjavanju školskih obaveza.

Pritom istraživači tvrde da nema razlika u korištenju digitalnih sadržaja u odnosu na školski uspjeh.

Među podacima jest i taj da svega 3,3 posto učenika petih razreda osnovnih škola tijekom radnog dana ne provodi uopće vrijeme pred ekranima. U sedmom razredu takvih je ispod jedan posto, a u trećem srednje – 1,2 posto.

Istraživanje je obuhvatilo problem povezanosti korištenja digitalija na psihološko stanje djece. Potvrđeno je da je češći boravak u online okruženju statistički značajno povezan s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i usamljenosti te nižim razinama zadovoljstva kod sve tri generacije.

„Snaga povezanosti kreće se od male do umjerene, pri čemu je na svim mjerama psihološkog stanja najmanja kod učenika trećih razreda srednjih škola, a najsnažnija kod učenika petih razreda. U toj generaciji, djeca koja pred ekranima provode više od četiri sata tijekom radnog dana dosežu gotovo iste razine depresivnosti i anksioznosti kao učenici sedmih razreda osnovnih škola i trećih razreda srednjih“, navedeno je u istraživanju kojega su proveli Jana Šimon, Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić.