Za vikendice ćemo uskoro plaćati i 40.000 kuna nameta godišnje!

ZAGREB - U Hrvatskoj, prema istraživanju GfK, 13 posto kućanstava ima kuću za odmor, što bi značilo da je u Hrvatskoj oko 200 tisuća vikendica. Uz sva potrebna davanja na vikendicu, bez redovnog održavanja, posjedovanje vikendice od 50 kvadrata godišnje vlasnike stoji oko 4190 kuna, odnosno 350 mjesečno.

Slaba naplata

Vlasnici vikendica dužni su naime plaćati godišnji porez za svoju vikendice, režije i komunalnu naknadu. Porez je država propisala na 5 do 15 kuna po četvornome metru, a krajnju cijenu određuju jedinice lokalne samouprave. No naplata tog poreza iznimno je niska, a velik je broj i neprijavljenih vikendaša, pa se najavljuju inspekcije i strože popisivanje svih postojećih kuća za odmor.

A kad na snagu stupi najavljena promjena zakona o oporezivanju imovine, prema kojoj se porez ne bi određivao po kvadraturi već po tržišnoj vrijednosti nekretnine, mnogima bi taj izdatak mogao narasti i za nekoliko puta.

Davanja za kuće na manje atraktivnim lokacijama mogu dvostruko narasti, ali ako netko ima vikendicu “prvi red do mora” mogao bi ga zapasti i deset puta veći porez. A tada će se na tržištu za prodaju naći niz obiteljskih vikendica koje pripadaju srednjem sloju te će one postati rezervirane isključivo za imućnije.

Već je sada potražnja za vikendicama smanjena, kažu nam u agencijama za promet nekretninama, što nije neočekivano s obzirom na krizu na cijelom tržištu nekretnina. Ali pojavom novih nameta, prosječna obitelj iz srednjeg sloja više si neće moći priuštiti kućicu na rijeci ili moru, što je bilo prilično uobičajeno zadnjih desetljeća, već će im se više isplatiti svake godine plaćati negdje najam.

Temeljite provjere

Još i prije eventualne promjene zakona općine su odlučile uvesti reda u nekretnine za odmor na svom području oštrijim inspekcijama. Na području Malinske je, primjerice, u kategoriji kuća i stanova za odmor 2214 stambenih jedinica, no stvarni je broj, pretpostavlja se, puno veći. Mnogi su vlasnici nekretnina u Malinskoj, naime, prijavili mjesto boravišta, premda stvarno žive u drugim gradovima. Isti je slučaj i u drugim općinama pa neke, kao primjerice Crikvenica gdje se čak 40 stambenih jedinica koristi samo povremeno, kreću u temeljitu provjeru svake kuće i stana, a od vlasnika traže dokaze u kojem je statusu njegova nekretnina.

U Samoboru, gdje su brojni Zagrepčani sagradili svoje vikendice, odlučili su naplaćivati porez 10 kuna po četvornome metru.

Nezadovoljni slabom naplatom, koja iznosi tek 30 do 35 posto, prije 15-ak dana formirali su povjerenstvo koje obilazi i vrši reviziju novih vikendica, ali i postojećih koje su se proširivale i nadograđivale pa im se povećala kvadratura.

Instrumenti prisile

- Nije nam cilj povećavati iznos poreza nego utjerati naplatu od onih koji ga ne plaćaju. Ugovorom smo prepustili posao naplate poreznoj upravi jer smo smatrali da ona ima bolje instrumente prisile od jedinice lokalne samouprave, ali izgleda da nije tako - komentira Željko Radovanić, pročelnik samoborskog Upravnog odjela za gospodarstvo i financije.

S naplatom poreza muče se i u Zadru. U bazi podataka gradske uprave nalazi se 2548 vlasnika vikendica, ali je samo 1561 vlasnik plaćao porez, pa je gradska vlast odlučila ući u reviziju popisa vikendaša.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA