DRUGAČIJI TURIZAM

‘Za uloženih 10 lipa možemo dobiti minimalno 20 lipa nazad, ovo je grana za budućnost‘

Malo je poznat podatak da Hrvatska na godišnjoj razini od zdravstvenog turizma uprihodi više od milijardu kuna
Dr. Hrvoje Pezo, predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine
 Darko Tomas/Cropix

Malo je poznat podatak da Hrvatska na godišnjoj razini od zdravstvenog turizma uprihodi više od milijardu kuna, s time da su više od polovice tog iznosa uprihodile dentalne klinike. Ipak, u tu granu turizma i dalje se ne ulaže dovoljno sredstava, zbog čega postoji opasnost da nas konkurentske zemlje prestignu i oduzmu dio gostiju. Upravo zato smo o važnosti jačanja dentalnog, odnosno zdravstvenog turizma, razgovarali s dr. Hrvojem Pezom, predsjednikom Hrvatske komore dentalne medicine.

Koliko Hrvatska trenutačno uprihodi od dentalnog turizma?
- Kada se zbroje prihodi svih klinika, dolazimo do brojke veće od 500 milijuna kuna godišnje. Problem je što se u statistici ne razdvajaju domaći i strani pacijenti, tako da prihod od dentalnog turizma može biti još i veći, iako o tome nitko ne govori. Kada jedno brodogradilište sklopi ugovor za 100 milijuna kuna, to znaju svi mediji, a ovdje imate jednu tihu profesiju uz koju je direktno ili indirektno vezano 10.000 radnika.

Koliko je onda ukupna brojka prihoda od cjelokupnog hrvatskog zdravstvenog turizma?
- Ta brojka zasigurno prelazi milijardu kuna godišnje, no izuzev dentalnog i wellness turizma sve ostale grane su i dalje tek u povojima, iako se u zadnje vrijeme dobri rezultati bilježe u oftalmologiji, ortopediji i estetskim zahvatima.

Dentalni turizam je, dakle, apsolutni lider u Hrvatskoj. Čemu to možemo zahvaliti?
- U doba bivše države stomatologija se uvijek plaćala pa se tako razvio i jaki privatni sektor koji se temeljio na konkurentnosti na tržištu. Samim time se iskristalizirala izvrsnost koja je počela privlačiti strane pacijente, a još jedan bitan faktor u svemu tome je i niska cijena.

Kako izgleda boravak jednog turista koji u Hrvatsku došao zbog nekog dentalnog zahvata?
- Svaki pacijent mora minimalno doći tri do pet puta da bi završio svoju terapiju, čime on u zemlji boravi tri do četiri dana i kroz to cijelo vrijeme ostavlja novac izvan medicinskog zahvata. Naša je procjena da na 1 euro koji ostavi na zdravstvene usluge ostavi još 30 centi na druge sadržaje. Sve skupa, turist koji je došao zbog zdravstvenih usluga potroši dvostruko ili trostruko više od običnog turista koji je došao na ljetovanje.

Koje hrvatske regije prednjače u zdravstvenom turizmu?
- Prva regija koja se počela baviti zdravstvenim turizmom bila je Istra i Kvarner zbog tržišta od gotovo 60 milijuna Talijana. No, zadnjih desetak godina primjećuje se vrlo velika dinamika tržišta u gradu Zagrebu koji je postao prepoznatljiva destinacija dentalnog turizma u Europi. Veliku ulogu u promociji imala je Turistička zajednica grada Zagreba, kao i Grad Zagreb.

image
Darko Tomas/Cropix


Godina 2020. je na izmaku, a riječ je o godini kada se trebaju sagledati postignuti ciljevi iz Akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma. Je li Hrvatska ispunila te ciljeve?
- Puno je toga ostalo nedefinirano. Kada pogledamo konkurentne zemlje pomoć države je znatno veća. Turska subvencionira aviokarte za strane pacijente, a danas u doba koronavirusa pojedine države subvencioniraju plaćanje brisa za pacijente. Komora zato intenzivno radi na tome da aktivira državu i turističke zajednice prema jačanju promocije Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma. U RH postoji dvjestotinjak entuzijasta koji su izgradili jednu dobru konkurentnu europsku priču i toj priči treba sada pomoći, inače će se u budućnosti stvoriti nove destinacije u drugim zemljama.

Koliko je sredstava potrebno uložiti da bi zdravstveni turizam postao još više konkurentan?
- Brojke su tu veoma realne. Primjerice, kada bi država uložila 50 milijuna kuna u digitalnu komunikaciju, subvenciju avioprijevoza za pacijente i regulaciju aviolinija za dalje destinacije, onda bi kroz uloženih 10 lipa dobila natrag minimalno 20 lipa.

U 2018. godini se intenzivno pričalo da bi Hrvatska mogla ući u top 10 zemalja po pitanju zdravstvenog turizma. Jesu li ta predviđanja i dalje realna?
- Problem leži u manjku kapaciteta i stručnog kadra. Vrlo je loše ako se nastavi praksa da djelatnici primaju primarnu plaću, a onda izvan radnog vremena rade u privatnom sektoru. Zakonska regulativa je dosta kruta kada je u pitanju otvaranje privatnih specijalnih bolnica, a i one koje se otvore se usko vežu uz HZZO. Cilj bi nam zato trebao biti stvoriti privatni zdravstveni sektor neovisan od državnog novca koji će biti konkurentan po kadru i opremi u Europi.


Dr. sc. Martina Bienenfeld, direktorica TZ Grada Zagreba: "S razvitkom zdravstvenog turizma bit ćemo još konkurentniji"

Turistička zajednica grada Zagreba posljednjih je nekoliko godina pokrenula niz aktivnosti kako bi se zdravstveni turizam, kao posebni oblik turizma, još ozbiljnije pozicionirao u našem gradu. Međutim, ove je godine na svjetskom planu zdravstveni turizam, kao i većina gospodarskih grana, značajno pogođen, no otvaranjem granica počinje i njegov postupni oporavak. Iako su procjene da će se tržište sasvim oporaviti tek 2022. godine, Zagreb, kao i cijela Hrvatska, u boljoj je poziciji za što skoriji oporavak u odnosu na neke druge zemlje u svijetu. Naime, prema procjenama stručnjaka iz područja zdravstvenog turizma, lokalna pa zatim i regionalna putovanja oporavit će se puno prije od daljih putovanja. Najprije će dolaziti zdravstveni turisti koji putuju svojim automobilom, a zatim direktnim letovima, dok će se dugi letovi s presjedanjima posljednji oporaviti.

image
Dr. sc Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba

Tu vidimo da je Zagreb u povoljnijoj poziciji kao tradicionalna autodestinacija jer su naša najvažnija emitivna tržišta zdravstvenog turizma države u bližem okruženju. Naime, značajan broj gostiju dolazi nam iz Slovenije, Italije, BiH te Austrije i Njemačke. Jednako tako, Zagreb je u prednosti ispred nekih zapadnih zemalja jer je većina zahvata i tretmana cjenovno pristupačnija, s visokom kvalitetom usluga. Osim toga, primjetan je i svjetski trend prilagođavanja bolnica i klinika novonastaloj situaciji te mi je posebno drago vidjeti da se i kod nas pružatelji zdravstveni usluga, također, domišljaju raznim inovacijama i tretmanima koji prate u stopu "novo normalno" - kao što su telekonzultacije, razne zdravstvene aplikacije i ostale digitalne usluge.
Globalni trendovi i promjene društvenih vrijednosti koje uvjetuju kontinuirani rast potražnje za proizvodima zdravlja omogućuju nam da još bolje iskoristimo naše komparativne prednosti. U fokusu nam je da se zdravstveni turizam postavi na ono mjesto koje zaslužuje jer Zagreb je cjelogodišnja turistička destinacija, a s dodatnim razvitkom ove grane turizma bit ćemo još konkurentniji. U tom smislu od iznimne je važnosti i suradnja sa svim granama koje upotpunjuju ponudu zdravstvenog turizma, od hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta do najrazličitijih turističkih ponuda te niza sadržaja koje Zagreb nudi cijele godine.


Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Turističke zajednice grada Zagreba

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. listopad 2022 05:28