Meteorozoli Državnog hidrometeorološkog zavoda izdali su upozorenje zbog hladnog vala koji je pogodio velik dio zemlje.
- Budite na oprezu zbog niskih temperatura koje se očekuju. Mogući su neki zdravstveni rizici kod osjetljive populacije, ponajprije kod starijih, male djece i beskućnika, stoji u upozorenju DHMZ-a, koji je zbog iznimno niskih temperatura izdao žuto upozorenje za osječku, zagrebačku, karlovačku, gospićku, kninsku, riječku i splitsku regiju. Zbog jake bure je izdano narančasto upozorenje za Kvarner i Kvarnerić te za područje Velebitskog kanala.
Djelomice, na Jadranu popodne i pretežno sunčano te i dalje hladno. U sjevernim kopnenim područjima povremeno više oblaka, a uglavnom će navečer mjestimice padati slab snijeg. Vjetar na kopnu slab, na istoku i umjeren sjeverozapadni. Na moru umjerena i jaka bura, u drugom dijelu dana u jačanju. Najviša dnevna temperatura zraka od -1 do 4, na Jadranu od 5 do 10 °C, prognoza je DHMZ-a za danas, dok za sutra najavljuju niže temperature pa će tako najniža jutarnja temperatura biti od -10 do -5, na Jadranu od -3 do 2 °C. Najviša dnevna temperatura sutra na kopnu će biti od -3 do 1, a na Jadranu od 3 do 7 °C.
Hladnoći doprinosi i vjetar sjevernog smjera, a na obali puše bura koja će do večeri ojačati pa su mogući i udari jači od 100 kilometara na sat, javlja prognostičarna N1 televizije Tea Blažević.
Slobodna Dalmacija javlja da je hladni val već stegnuo Split. Jutros se grad probudio na jedan stupanj ispod ništice, a bit će i hladnije. Idemo do minus pet ovoga vikenda, kažu prognostičari.
A taj hladni val ujedno uzrokuje i veću smrtnost i pobol stanovništva, ističu u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
Split je za danas i za naredna dva dana, subotu i nedjelju, od strane prognostičara DHMZ-a stavljen u zonu umjerene opasnosti od posljedica hladnog vala, što znači da bi uslijed hladnoće povećanje smrtnosti moglo biti pet posto veće od prosjeka. Za ponedjeljak je najavljena velika opasnost od hladnog vala, što dovodi do povećanja smrtnosti za 7,5 posto iznad prosjeka.
Kako ističu u DHMZ-u, hladni valovi uzrokuju povećanu smrtnost s odgodom i nakon njihovog završetka. Kriteriji za pojavu hladnih valova koji mogu biti opasni za zdravlje ljudi određeni su pomoću podataka smrtnosti i podataka temperature zraka u razdoblju 1983-2008.
Osim u Splitu, slična je opasnost od hladnog vala proglašena za područje Dubrovnika i Karlovca, dok je za područje Gospića velika opasnost od hladnog vala.
Stoga je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao posebno upozorenje, odnosno preporuke za zaštitu od hladnoće.
Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod, piše HZJZ, te navodi sljedeće preporuke kojih bi se trebali držati ljudi kako bi se zaštitili:
- pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, osim ako to nije prijeko potrebno
- odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu
- osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima
- u slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju
- kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje
- pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami
- nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći
- u slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučuje se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati: Hitnu medicinsku službu – 194 i Centar za žurne službe – 112, piše Slobodna Dalmacija.