Za stan od 60m2 u Zagrebu treba raditi 22,6 godina, u Ljubljani 16,6, a u Beogradu čak 52

ZAGREB - Odluče li razmisliti o kupnji vlastitog stana, nakon što usporede ratu kredita za stan od 60-ak kvadrata na zagrebačkoj Trešnjevci, primjerice, sa svojom plaćom, mnogi podstanari u startu će odustati. Kako bi tek reagirali da se susretnu s nemogućom misijiom koja je realnost kod naših istočnih susjeda koji požele kupiti stan iste veličine.

Rijetki imaju keš

Da bi kupila stan u Zagrebu od 60 četvornih metara, koji košta 108.000 eura ili 799.200 kuna (prosjek je 1800 eura za kvadrat) osoba s prosječnim hrvatskom plaćom od 5425 kuna morat će raditi 12 godina i tri mjeseca.

Naravno, pod uvjetom da daje cijelu plaću i da odmah plati u kešu. Realnija je opcija ipak da digne kredit, jer od nečega se mora živjeti. U tom slučaju, ako se odluči na otplatu od 25 godina, stan će platiti 676.573 kunu više, što je iznos kamata. Ukupno će, dakle, stan od 60 kvadrata platiti 1,475.773 kuna (uz kamatu od 6,75 posto). Dakle, za svoj stančić bi radili 22,6 godine i to pod uvjetom da dajete cijelu svoju plaću od 5425 kuna!

Bolji standard

U Ljubljani bi, pak, za stan iste veličine uz tamošnju prosječnu plaću radili točno šest godina manje, iako je prosječna cijena stana 200 eura viša nego u Zagrebu! Tajna je u tome što je zbog boljeg rejtinga države u tamošnjim banaka kamata manja, a prosječna plaća 234 eura viša nego kod nas.

Naime, u Ljubljani je prosječna cijena stana 2000 eura, što znači da će za svojih 60 kvadrata, ukoliko plaća u kešu, morati izdvojiti 120.000 eura. Uz daleko povoljniju kamatu od 4,28 posto, rata kredita od 25 godina iznosit će 645,39 eura. Zajedno s kamatama, dakle, stan u slovenskoj prijestolnici košta ukupno 193.889 eura ili 1,434.778 kuna. Uz prosječnu plaću od 970 eura (7178 kuna), za taj će stan raditi 16 godina i 6 mjesci.

Maksimalno 20 godina

A sada šok: u Beogradu bi takav stan koštao nevjerojatnih 222.284 eura! Razlog je visoka kamata od 8,30 posto i prosječna cijena stana od 1600 eura, što je mnogo s obzirom na platežnu moć. Beograđanin ima prosječnu plaću od 353 eura, a rata bi mu iznosila dvostruko više, čak 741 euro!

Dakle, za stan od 60 kvadrata morao bi cijelu svoju plaću izdvajati svaki mjesec iduće 52 godine!

U Crnoj Gori je situacija mnogo bolja. Prosječna plaća je 518 eura, a kamate na stambene kredite jesu veće, ali ne mnogo. Prosječan kvadrat stana u Podgorici je 1200 eura, što znači da bi 60 kvadrata koštalo 72.000 eura. Uz kamatu od 9,20 posto, rata kredita na 20 godina (maksimalni rok otplate) iznosi 657 eura. Ukupno će ga, dakle, stan s kamatama koštati 157.680 eura, što znači da će građanin glavnoga grada te države, koji prima prosječnu plaću, za vlastiti komadić krova nad glavom morati raditi 25 godina i 3 mjeseca.

U Sarajevu 60 kvadrata stana košta 78.000 eura. Kamata od 9,90 posto je najviša u usporedbi s ostalim republikama bivše Jugoslavije. Rata kredita na rok otplate od 25 godina je 703 eura.

Stan zajedno s kamatama, dakle, košta 210.900 eura. Znači, Sarajlija s prosječnom plaćom od 400 eura plaćat će ga 43 godine i 9 mjeseci. Gotovo deset godina manje od Beograđanina, ali dva puta dulje od Zagrepčanina i 2,6 puta dulje od Ljubljančanina.

Subvencioniranje Vlade

U Skoplju je slična situacija kao u BiH. Prosječna cijena kvadrata je 1100 eura, ali će stan od 60 kvadrata u tom gradu koštati 175.800 eura ako se plaća na rok od 25 godina, jer je kamata 9,70 posto. Budući je prosječna plaća u Makedoniji 330 eura, za stan te veličine će Makedonac morati raditi 44,4 godine i to da daje cijelu plaću, koja nije dovoljna da pokrije mjesečnu ratu od 586 eura.

Kako naši istočni susjedi uspijevaju kupiti stanove obzirom na male prosječne plaće s jedne strane i visoke kamate s druge, ostaje nepoznanica.

Srđan Vujčić, konzultant za poslovanje s nekretninama za srpski Blic je rekao da je zato velik broj Beograđana u podstanarstvu ili kupuju male stanove, koje subvencionira vlada.