Lovorka Kušan, sutkinja Ustavnog suda, Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, i Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, potvrdi li ih Vlada na sjednici u četvrtak, bit će i službeni kandidati za mjesto novog hrvatskog suca na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Ta je tri imena stručno Povjerenstvo, kako neslužbeno doznajemo, predložilo Vladi nakon što je sa svih sedam kandidata koji su se javili na natječaj, taj sud održao intervjue. Kandidati su na intervjuu, uz stručna pitanja vezana uz njihovu pravnu karijeru, morali odgovarati i na pitanja profesora engleskog i francuskog koji su testirali njihovo poznavanje dvaju službenih jezika suda za koji se natječu.
Potvrdi li ih Vlada, troje kandidata bit će pozvano na intervju pred Odbor za pravosuđe Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu. Taj će odbor, nakon provedenih intervjua, jednoga od njih predložiti Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Potvrdi li ga Parlamentarna skupština, izabrani kandidat na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zamijenit će sadašnju hrvatsku sutkinju.
Povjerenstvo je poučeno ranijim iskustvom kad je Hrvatskoj iz Strasbourga vraćena lista predloženih kandidata, ovaj put Vladi predložilo i rezervnu kandidatkinju. To je Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno-procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Ona je predložena za slučaj da u završnici procedure izbora koja će se odigrati pred Odborom za pravosuđe Parlamentarne skupštine VE, netko od troje predloženih kandidata ne zadovolji tražene, prilično visoke kriterije propisane za suca Suda u Strasbourgu. Rezervni kandidat osigurava da se u slučaju odbijenice procedura izbora ne mora ponavljati.
Praktično iskustvo
Kandidatkinja Lovorka Kušan koja je do izbora u Ustavni sud u lipnju 2016. bila istaknuta odvjetnica, među prvima je u Hrvatskoj počela zastupati hrvatske građane koji su se tužbama obraćali Europskom sudu za ljudska prava. Izborila je pred tim sudom brojne presude u kojima je dokazala da su hrvatski nacionalni sudovi i druga državna tijela svojim presudama i odlukama prekršili prava građana zajamčena Konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
Upravo joj bogato praktično iskustvo i poznavanje prakse Europskog suda za ljudska prava daje komparativnu prednost ispred ostala dva kandidata. U protekle četiri godine rada na Ustavnom sudu istaknula se brojnim argumentiranim izdvojenim mišljenjima i zahtjevima za više javnosti u radu Ustavnog suda.
Presuda u korist Ferala
Marin Mrčela jedan je od najistaknutijih hrvatskih sudaca. Šira je javnost čula za njega 1996. kad je kao mladi sudac Općinskog suda u Zagrebu u kaznenom postupku koji je DORH prema odobrenju predsjednika Tuđmana pokrenuo protiv urednika tjednika Feral Tribune Viktora Ivančića i Marinka Čulića zbog navodne uvrede i klevete predsjednika države, presudio u korist urednika Ferala, tj. u korist slobode govora i slobode satiričnog izražavanja.
Četiri godine kasnije napredovao je na Županijski sud, a 2008. i na Vrhovni. Doktor je kaznenih znanosti i docent na Pravnom fakultetu u Osijeku. Mrčela u završnici procedure izbora ima dobre izglede ne samo zbog uspješne sudačke i akademske karijere, nego i zbog međunarodnog angažmana. Godinama je pri vrhu, a trenutačno i predsjednik GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe.
Voditelj Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Davor Derenčinović redoviti je profesor na tome fakultetu, aktualni predsjednik GRETA-e, ekspertne skupine Vijeća Europe zadužene za nadzor nad borbom protiv trgovine ljudima među članicama Vijeća Europe. Derenčinović je i član Iustitiae et Pax, tijela Hrvatske biskupske konferencije, što ga u javnoj percepciji svrstava u krug konzervativnijih pravnika. Bio je i predsjednik Komisije za pomilovanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je 2016. raspuštena nakon kontroverznih odluka o pomilovanjima koje je predsjednica donijela na prijedlog te komisije.