"Vršnjačko nasilje je iznad političkih stavova i podjela. I Ministarstvo znanosti i obrazovanja je prepoznalo taj problem i ove je godine izdvojilo daleko više sredstava u proračunu za sprečavanje vršnjačkog nasilja. Jedino prevencijom i edukacijom možemo nešto učiniti i ne smijemo zatvarati oči pred problemima", poručila je na dan Nacionalne borbe protiv vršnjačkog nasilja predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta.
U 2019. godini zabilježene su 1743 inicijalne dojave, a vršnjačko nasilje najviše su prijavljivale škole, policijske postaje, zdravstvene ustanove i roditelji. Prednjače fizičko i verbalno nasilje ili kombinacija obaju oblika, a sve češće se evidentira nasilje putem SMS poruka ili društvenih mreža, rekla je Vučemilović. Mjere poduzete protiv počinitelja, kojih je u 2019. godini bilo 1025, najviše su se odnosile na savjetovanje.
HDZ-ova Vesna Bedeković utvrdila je da je Ministarstvo u prošloj godini financiralo 59 preventivnih programa u školskom okruženju u iznosu od 460 tisuća kuna. Ove godine aktivnosti prevencije vršnjačkog nasilja financirat će se sa 2,7 milijuna kuna - za preventivne školske programe i timove za krizne intervencije, a 11 projekata udruga dobilo je bespovratna sredstava od 810 tisuća kuna.
Dragana Jeckov iz SDSS-a upozorila je kako se baš na sam dan borbe protiv vršnjačkog nasilja u Vukovaru ponovno dogodio sukob maloljetnih vršnjaka, s ozbiljnim tjelesnim ozljedama zbog čega su trojica primljena u vukovarsku bolnicu s ranama od teleskopskih palica i povredama koje je izazvao suzavac.
"Možda je baš danas potrebno govoriti kakve se ozbiljne stvari događaju u Vukovaru, a koje se prešućuju i stavljaju u formu sukoba međunacionalnih i međunavijačkih skupina. No, ovo je klasično nasilje koje treba zaustaviti i nebitno je tko je koje nacionalnosti jer imamo razbijene glave i zabrinute roditelje", rekla je i zaključila da se na primjeru Vukovara vidi kako smo zakazali kao društvo.