Vrhovni sud odbacio kandidaturu Marina Mrčele, suci podržali Mislava Kolakušića

Početkom sljedeće godine birat će se 11 članova novog Državnog sudbenog vijeća, jednog od najznačajnijih tijela u državi zaduženog za imenovanje sudaca, njihovo napredovanje i disciplinsko kažnjavanje.

Sadašnjem DSV-u kojim predsjedava sudac Vrhovnog suda Ranko Marjan mandat istječe 2. ožujka 2015. Među 2000 sudaca, koliko ih u Hrvatskoj ukupno ima, zahuktava se izborna kampanja: u siječnju će na izravnim izborima tajno izabrati nove članove DSV-a. Većinu u DSV-u, naime, čine suci: od 11 članova toga tijela 7 je sudaca, dvoje sveučilišnih profesora prava i dvoje saborskih zastupnika.

Čeka se datum izbora

Točan datum održavanja izbora za sedam članova DSV-a koji se biraju iz sudačkih redova bit će objavljen ovih dana. Izbori će se, kako doznajemo, održati u drugoj polovici siječnja. Bit će to drugi po redu saziv DSV-a koji suci biraju sami, na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem koje se istog dana u isto vrijeme organizira po svim sudovima u državi.

Do 2011. članove DSV-a birao je Sabor. Premda su članovi tog moćnog tijela i tada birani iz redova sudaca, odvjetnika i profesora prava i saborskih zastupnika, politika je bila ta koja je krojila sastav tog tijela. Početkom 2011. stupio je na snagu novi Zakon o DSV-u donesen po diktatu Europske komisije koja je ulazak Hrvatske u EU, uz ostalo, uvjetovala i odmicanjem prstiju politike od pravosuđa.

Tijekom studenog na sudovima je proveden kandidacijski postupak koji suci nazivaju prvim izbornim krugom. Riječ je o izborima na kojima suci tajnim glasovanjem obavljaju prvu selekciju kandidata za DSV. U selekcijskom postupku Vrhovni sud je odabrao šest sudaca toga sud koje kandidira za DSV, trgovački upravni i prekršajni sudovi (takozvani specijalizirani sudovi) zajedno osam kandidata, županijski sudovi osam kandidata te jednako toliko općinski sudovi. U kandidacijskom postupku izabrano je 30 kandidata, među kojima će suci na neposrednim izborima u siječnju izabrati sedmoricu. Ta sedmorica će do ožujka 2019. biti članovi DSV-a.

Tajno glasanje

Vrhovni sud je tako na tajnom glasovanju za DSV kandidirao suce Branka Brkića, Jadranka Juga, Dragana Katića, Damira Kontreca, Marjana Svedrovića i Željka Šarića. U DSV će ući ona dvojica koja na neposrednim općim sudačkim izborima u siječnju dobiju najviše glasova. Zanimljivo je da među kandidatima Vrhovnog suda nema istaknutog suca Marina Mrčele, inače zamjenika predsjednika Udruge hrvatskih sudaca. Marina Mrčelu i Damira Kontreca kandidirala je Sessina udruga hrvatskih sudaca, koja želi imati snažniji utjecaja u DSV-u. Međutim na tajnom glasovanju sudaca Vrhovnog suda prošao je Kontrec, ali ne i Mrčela.

Među osam kandidata specijaliziranih sudova za člana DSV-a je i sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, široj javnosti poznat kao najžešći kritičar Zakona o predstečajnim nagodbama.

Suci trgovačkih, upravnih i prekršajnih sudova uz njega su kandidirali i troje sudaca Visokog prekršajnog suda Nediljka Bobana, Marka Rašu te Branku Žigante Živković, dvije sutkinje Visokog upravnog suda: Lidiju Vukičević i Anu Vagner Popović, te dvoje sudaca Visokog trgovačkog suda: Željka Šimića i Josipa Turkalja. U DSV će ući samo jedan od njih i to onaj koji dobije najviše glasova svih sudaca u Hrvatskoj.

Među osam kandidata iz redova sudaca županijskih sudova je sudac Županijskog suda u Splitu Neven Cambi, zatim Goran Milaković sa Županijskog suda u Bjelovaru, Nives Nikolac, sutkinja Županijskog suda u Šibeniku, Nikola Opatić sa Županijskog suda u Velikoj Gorici, Ivica Veselić sa Županijskog suda u Zagrebu, Hrvoje Visković sa Županijskog suda u Zadru, Zvonko Vrban sa Županijskog suda u Osijeku i Ivan Vučemil, sudac Županijskog suda u Rijeci.

Drugi mandat

U DSV će ući ona dvojica koja na tajnom glasovanju svih sudaca dobiju najviše glasova. Od osam sudaca općinskih sudova u DSV će također biti izabranq dvojica koja na općim izborima prikupe najviše glasova. Sudac Visokog prekršajnog suda Marko Rašo, te sudac splitskog Općinskog suda Mijo Galiot članovi su sadašnjeg DSV-a, ali to ih nije spriječilo da se natječu za još jedan mandat.

Aktivno lobiranje

Zanimljivo je da je Zakon o DSV-u koji je stupio na snagu početkom 2011. izričito zabranjivao članovima DSV-a da se kandidiraju na dva uzastopna mandata. Tom odredbom zakonodavac je želio suzbiti raniju praksu da isti suci sjede u DSV-u po osam godina, stvaraju neformalne klike i dugotrajno utječu na kadroviranje u pravosuđu. Početkom 2013., međutim, odredba koja zabranjuje uzastopni izbor u DSV u tišini je izbačena iz Zakona. U sudačkim redovima može se čuti kako su, za razliku od 2011. kad su suci prvi put neposredno birali članove DSV-a, sada po sudovima vrlo snažna lobiranja pojedinih kandidata. Presudnu ulogu u kadroviranju budućeg DSV-a mogli bi odigrati zagrebački i splitski suci. Ta dva grada imaju najveći broj sudaca pa pojedini lobiji mogu međusobno trgovati po modelu: podržite “našeg”, a mi ćemo “vašeg”.