VRAĆAJU LI SE GLAVAŠ ILI SANADER U SABOR? Moguće je - zbog bizarne odluke vladajućih

Parlamentarna vodstva SDP-a i HNS-a odbila su inicijativu kojom se u izmjenama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor željelo onemogućiti kandidiranje osoba koje su pravomoćno osuđene na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci. Prijedlog koji je podnijela nevladina organizacija GONG u ime stranaka vladajuće koalicije odbacili su Peđa Grbin iz SDP-a i Goran Beus Richemberg iz HNS-a.

Teška zlodjela

Ne desi li se nekakav preokret, koji prema svemu sudeći nije na vidiku, saborski će zastupnici idućeg petka izglasati zakon prema kojem će se održati sljedeći parlamentarni izbori, koji će i ubuduće dopuštati mogućnost kandidiranja političara osuđenih za teška zlodjela. Takva mogućnost već postoji, ali se odbija ukinuti uz obrazloženje da svatko ima pravo birati i biti izabran.

To znači kako je moguće da na idućim izborima HDSSB na svojoj listi kandidira osuđenog ratnog zločinca Branimira Glavaša ili da Ivo Sanader nosi nezavisnu listu grupe građana, iako je presuđeno da je opljačkao državu.

U HDZ-u su u prošlosti redovito odbacivali prijedloge GONG-a, tako da ovaj put nije zatražena podrška stranke Tomislava Karamarka.

GONG-ov prijedlog

Odbijeni prijedlog GONG-a glasi: “Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje”.

To se u prvom redu odnosi na potencijalne kandidate za Sabor koji su osuđeni za ratne zločine, djela protiv čovječnosti i zloupotrebu položaja i ovlasti.

Upozorenje suda

Usto, prije prošlih parlamentarnih izbora Ustavni sud donio je dopis u kojem je kritizirao Državno izborno povjerenstvo zato što je dopustilo kandidiranje Branimira Glavaša, koji je osuđen za ratne zločine. Ustavni suci su službeno upozorili na “ustavnopravno neprihvatljivu mogućnost da Branimir Glavaš bude nositelj kandidacijskih lista na parlamentarnim izborima 4. prosinca 2011.”. Ali njihovo mišljenje nije uvažila tadašnja HDZ-ova Vlada, a suštinski vrlo sličan stav sada zastupa i Kukuriku koalicija.

U formalnom pogledu, sadržaj pasivnog biračkog prava uključuje pravo građanina da, pod jednakim uvjetima i bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi i u bilo kojem obliku, ima pravo biti biran odnosno biti kandidat na izborima, ali GONG je od vladajuće koalicije tražio da zakonski propišu ograničenje pasivnog biračkog prava osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo, sve do trenutka rehabilitacije.

- Osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo, koje se međunarodnim pravom smatra najtežim oblikom delikta za koji ne postoji zastara, ne može biti simbol političkog govora niti biti u funkciji najvažnijeg koraka demokratskog procesa, onog izbornog - pojasnio je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a.