Zahvaljujući državnom stručnom ispitu položenom “preko veze”, u tijelima državne uprave i lokalne i regionalne samouprave, prema sumnjama USKOK-a u istrazi protiv Josipe Rimac i ostalih, danas rade: viša stručna savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, stručna savjetnica u Ministarstvu obrane, stručna suradnica u Ministarstvu prometa, nekoliko stručnih referenata po raznim ministarstvima, pomoćnik pročelnika za energetiku u zagrebačkoj Gradskoj upravi, viša matičarka iz Knina, vježbenik u vinkovačkom gradskom uredu za gospodarstvo, pa čak i načelnik Sektora za financije u Ministarstvu zdravstva.
Svima njima je, kako sumnja USKOK, bivša državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac na traženje njihovih rođaka, prijatelja i državnih tajnika u raznim ministarstvima isposlovala da im komisije za državni stručni ispit “progledaju kroz prste” ili im poslala pitanja koja će dobiti na ispitu, a nekima oboje. Hoće li takvi službenici ostati na poslovima koje su dobili zahvaljujući ispitu “položenom preko veze” i što će se dalje događati s njima, pitanje je koje smo uputili Ministarstvu pravosuđa i uprave kojem je na čelu Ivan Malenica.
Dodatni honorar
Iz ureda za odnose s javnošću toga Ministarstva poslali su nam sljedeći, birokratski, šturi odgovor:
“Sukladno službeničkom zakonodavstvu Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi daljnje aktivnosti te će ukoliko se pokažu nepravilnosti postupiti sukladno Zakonu o državnim službenicima”.
Od Ministarstva smo zatražili i da nam dostave imena i funkcije koje u državnoj upravi obnašaju članovi Državne ispitne komisije. Odgovorili su nam da u postupku provedbe državnog stručnog ispita sudjeluje ukupno 400 ispitivača koji su za taj posao imenovani. Riječ je o državnim službenicima kojima je rad u ispitnim komisijama dodatni posao i on se dodatno i honorira. Međutim, njihova imena i podatke o poslovima koje obavljaju u državnoj upravi Maleničino Ministarstvo nam je odbilo dati.
“Budući da se rješenje o imenovanju, sukladno propisima, ne objavljuje javno, a sadrži osobne podatke članova, nismo u mogućnosti dostaviti vam traženo”, stoji u odgovoru Ministarstva.
Dakle, još jedno ministarstvo koje je posegnulo je za omiljenim “smokvinim listom” za kojim državna administracija spremno poseže kad javnosti ne želi otkriti imena ljudi uključenih u donošenje odluka od javnog interesa - Općom uredbom za zaštitu osobnih podatka.
Pojasnili su da nadležna služba Ministarstva uprave iz redova 400 imenovanih ispitivača za svaki ispitni rok imenuju članove ispitnih komisija. Svaka ispitna komisija ima po tri ispitivača za opći dio ispita (Ustav, lokalna samouprava, osnovna znanja o EU) i ispitivače za poseban dio ispita koji ovisi o području uprave iz kojeg kandidat polaže.
Zanimalo nas je u čijem su mandatu imenovani sadašnji članovi Državne ispitne komisije i koliko im traje mandat.
novo rješenje Iz Ministarstva su odgovorili da su ispitivači za opći dio državnog ispita imenovani 2018. u ministarskom mandatu Lovre Kuščevića. Kad su i u čijem mandatu imenovani ispitivači zaduženi za stručni dio ispita, koji dolaze iz različitih ministarstava i agencija, nisu odgovorili.
“Rješenje o imenovanju članova Državne ispitne komisije važeće je do donošenja novog rješenja”, navodi se u odgovoru Ministarstva, iz čega razabiremo da mandat ispitivača nije ograničen nikakvim propisom. Rješenje o imenovanju ispitivača, kako navode, donosi “čelnik tijela državne uprave nadležan za službeničke odnose”.
Širenje istrage
U Ministarstvo uprave smo uputili pitanje misle li da su sadašnji članovi Državnog ispitnog povjerenstva kompromitirani nakon curenja podataka iz istrage koji pokazuju na koji način su polagani državni stručni ispiti te što u vezi s tim namjeravaju poduzeti.
I na to su pitanje odgovorili pisanim putem, birokratski, suho i općenito. Zatražili su informacije o proširenju istrage “kako bi temeljem Zakona o državnim službenicima pokrenuli interne postupke u kojima će utvrditi je li došlo do povrede službeničke dužnosti”. Ističu pri tome da dvije službenice Ministarstva uprave obuhvaćene istragom više nisu članice ispitnih komisija. Riječ je, podsjećamo, o Tereziji Marić, načelnici Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja preko koje je Rimac sređivala polaganje ispita, te Ivani Fišter, tajnici u kabinetu ministra koju istraga tereti da je kandidatima pribavljala testove s pitanjima.
Prema Uredbi koja regulira polaganje državnih stručnih ispita, u ispitne komisije mogu biti imenovani oni državni službenici koji imaju završen fakultet ili najmanje trogodišnji stručni studij i sedam godina iskustva u struci (do 2017. morali su imati najmanje 10 godina iskustva).
‘Kap u moru’
“Sudjelovanje u ispitnim komisijama državnim je službenicima dodatna ‘pinka’. Već godinama u njima sjede jedni te isti ljudi, uglavnom šefovi odjela, sektora ureda i slično u različitim ministarstvima i agencijama”, kaže nam jedan od sugovornika s više od 20 godina staža u državnoj upravi koji je želio ostati neimenovan.
Od Ministarstva pravosuđa i uprave nismo uspjeli dobiti podatak koliki je prosječni godišnji honorar članova Državne ispitne komisije. Odgovorili su tek da ispitivač na općem dijelu državnog ispita dobije 20 kuna po kandidatu i po predmetu, dok ispitivač za stručni dio ispita dobije 40 kuna. Ti su iznosi, kako doznajemo, do 2012. bili veći, ali ih je SDP-ov ministar uprave Arsen Bauk prepolovio.
Ukupni honorar nekog ispitivača, kako neslužbeno doznajemo, ovisi o tome koliko često će ga nadležna služba Ministarstva uprave uvrstiti u ispitnu komisiju.
“Problem je da se već godinama kandidatima unaprijed šalju pitanja koja će im biti postavljena na državom stručnom ispitu i tako je ono što je nenormalno postalo normalno”, kaže nam dugogodišnji zaposlenik državne uprave i nastavlja:
“Tako to funkcionira. Državni tajnici izravno ili preko nekoga nazovu članove komisije i traže da se progleda kroz prste ili pošalju pitanja kandidatu iz njihova ministarstva ili resora, članu obitelji, prijatelju, rođaku... A kad službenika, člana ispitne komisije nazove državni tajnik i kaže mu da netko njegov dolazi na državni i stručni ispit, on ne može reći ‘ne’ jer je u strahu da će izgubiti mjesto na kojem se nalazi.
- Ovo što su ulovili praćenjem telefona Josipe Rimac je ‘kap u moru’. Stradat će dva do tri državna činovnika i reći će: ‘Eto, to je to, riješili smo’. Puno veći problem od polaganja državnog stručnog ispita je način primanja na radna mjesta u državnoj službi. Kad bi se kod primanja poštovali valjani kriteriji i provodila selekcija, onda polaganje ispita nikome ne bi bio problem. Ovako na državni stručni ispit izađe kandidat koji na pitanje kako se zove zakonodavno tijelo Republike Hrvatske šuti i šuti... I na kraju kaže da se ne može sjetiti.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....