BRANITELJI TRADICIJE

VODEĆI KONZERVATIVCI U HRVATSKOJ 'Kako se mislimo boriti protiv pobačaja i kurikuluma'

 Boris Kovačev

Bdjeti nad tradicionalnim vrijednostima i promptno reagirati ukoliko se u zakonskim okvirima pojave nelogičnosti. To će biti naš cilj. To će biti cilj Ordo Iurisa. Govori mi ovo Ivan Prskalo, mladi pravnik iz Slavonskog Broda, inače zaposlenik u jednoj velikoj korporaciji. Ordo Iuris nije hrvatski izum.

U Hrvatsku ga uvozimo iz Poljske, a u toj zemlji, ta pravna organizacija ima 24 stalna zaposlenika i ured u Bruxellesu, kako bi u srcu Europske unije mogla lobirati za vlastita uvjerenja koja se temelje na konzervativnim vrijednostima, posebice kad su u pitanju zaštita nerođene djece, brak i obitelj. Ta pravna organizacija stoji i iza niza konzervativnih poljskih udruga organiziranih u inicijativu Stop abortusu, koja je skupila više od 400 tisuća potpisa za zabranu abortusa, i odgovorna je za zakonski prijedlog potpune zabrane abortusa.

Prijedlog je zasad odbačen. Predsjednik Ordo Iurisa Aleksander Stepkowski, profesor na Pravnom fakultetu u Varšavi i do kolovoza pomoćnik poljskog ministra vanjskih poslova, proteklog je tjedna bio u Zagrebu, kao jedan od predavača na Tradfestu i tamo je praktički objasnio zašto je potreban hrvatski ogranak Ordo Iurisa.

Važnost umrežavanja

Nije eksplicitno naveo mogućnost da i naš Ordo Iuris krene u pripremu zakonskog prijedloga zabrane abortusa, ali je naglasio važnost umreživanja svih onih koji njeguju tradicionalne, konzervativne ideje.

- Nema sumnje, naši protivnici koji promoviraju agendu dehumanizacije, služe se internacionalnim mrežama. Mi također trebamo takvu mrežu. Jer ni Poljska ni Hrvatska nisu dovoljno jake da agendu tradicionalnih vrijednosti šire u drugim zemljama. To moramo mijenjati - rekao je Stepkowski i zaključio:

- Naše vlade moraju iskusiti veliki, masovni pritisak u našem traženju da zaštite kršćane, nerođenu djecu, brak i autonomiju obitelji jer moramo biti svjesni da nitko ne brine o onima koji su pristojni i šutljivi. Moramo pokazati našu punu odlučnost. Naše vlade moraju postati jako zabrinute, do najvećeg stupnja, zbog naše razočaranosti oko njihovih odluka. Inače, bit ćemo ignorirani - zaključio je.

Nema sumnje, pokretanje institucije Ordo Iuris i modus operandi koji navodi Stepkowski, trenutačno je najveća operacija hrvatskih konzervativaca koji su se nedavno okupili na “festivalu tradicije i konzervativnih ideja nasuprot tzv. naprednih i militantnih ideja i politika”, a koji je organizirala udruga Vigilare Vice Batarela, a koju su podržali i Željka Markić i Krešimir Planinić iz udruge U ime obitelji i stranke Projekt Domovina, Stjepan Bartulica predsjednik udruge Centar za obnovu kulture, te aktivisti udruge Grozd. Službenih predstavnika Zagrebačke nadbiskupije i HBK nije bilo.

TradFest, nasljednik je Kulfesta, koji se počeo održavati 2014., kada je na vlasti bio Zoran Milanović, i 2015., kada je bilo jasno da će Milanović otići i kada se vjerovalo da će vlast osvojiti HDZ, na čelu s Tomislavom Karamarkom, i njegov antikomunistički manifest.

Nova vlast

Tradfest se, pak, održao u vrijeme kada je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio izvješće za 2015. godinu o pobačaju u Hrvatskoj, prema kojem je u Hrvatskoj obavljeno ukupno 8362 pobačaja, za 800 manje nego 2014., od čega je 3002 pobačaja bilo na zahtjev žene. To je za 18 pobačaja manje nego 2014., i 4532 pobačaja manje nego 2000. Prema podacima, u Hrvatskoj se broj legalno induciranih pobačaja iz godine u godine smanjuje.

U odnosu na izvješće iz 2014., u Hrvatskoj se na 1000 rođenih obavi 76 pobačaja na zahtjev žene, dok je, primjerice, u Češkoj taj broj oko 200, u Njemačkoj oko 139, Mađarskoj 356, a u Sloveniji 195. U Poljskoj se naprave dva pobačaja na 1000 rođenih. Prema podacima WHO-a, Hrvatska je pri samom dnu te tablice.

Osim toga, Tradfest se održao u vrijeme dolaska nove vlasti, HDZ-a Andreja Plenkovića, koji je stranku gurnuo prema centru, što mu konzervativci zamjeraju jer je time “važne teme o svjetonazoru sveo na minimum”, i koji nije produžio mandat ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću, zbog čega su se pobunile mnoge konzervativne udruge ujedinjene s braniteljskim inicijativama.

Hrvatski konzervativci, koje se direktno ili indirektno povezivalo s Opusom Dei, već sada imaju planove za daljnji aktivizam protiv “militantnog sekularizma i politika koje nastoje uništiti izvorne tradicionalne, konzervativne i kršćanske temelje kulture”. Vice Batarelo iz udruge Vigilare tako kaže kako ih podrška Davora Ive Stiera gura da ustraju u svojim nastojanjima.

Dodirne točke

- Oduševljen sam njegovim govorom na Tradfestu. Smatram da je to normalno. Ne znam zašto bi bilo čudno da nas podrži ovako visoki predstavnik Vlade. Vani je to uobičajeno. Mi želimo mirnom raspravom graditi bolju Hrvatsku. Spremni smo na kritiku, jer to je važno za odrastanje zrele demokracije. No, zrele demokracije nema ako vas kritičari napadaju vulgarno i kroz stereotipe. Kada vas nazivaju radikalima, fundamentalistima, katotalibanima - kaže Batarelo.

Planove za sljedeće akcije imaju i U ime obitelji, i COK, ali i GROZD. Svi oni ističu kako su sada, nakon desetak godina aktivizma, mnogo zreliji i spremniji mijenjati društvo jer kako se moglo čuti od brojnih panelista na Tradfestu, “u Hrvatskoj se i dalje vodi specijalni rat”, “mi smo tiha većina koja nema prostora u medijima”, “u fokus moraju svjetonazorske teme”.

- Sve ove grupacije imat će dodirnih točaka i naravno da ćemo si pomagati, ali svatko će gurati svoju stvar. Sada smo mnogo zreliji nego kada smo osnovali udrugu Vigilare 2008. godine. Ponosni smo na to što smo probudili konzervativnu scenu - kaže Batarelo.

A prapočeci konzervativnih zbivanja u Hrvatskoj, glede, primjerice, zabrane abortusa i suradnje s Poljskom, sežu u 70-te godine prošlog stoljeća. Kako se moglo čuti na Tradfestu, Marijo Živković, otac Željke Markić, 1978. tiskao je brošure o razvoju nerođenog djeteta temeljene na filmu “Život i smrt nerođenog djeteta” koji su 1973. uveli iz SAD-a.

Budući da u Poljskoj taj film i brošure nisu bile dostupne, pomoću diplomatskog vozila poljskih diplomata iz Zagreba i Beča dopremljene su poljskoj biskupskoj konferenciji. U Hrvatskoj su konzervativne snage prvo nastupile oko udruge GROZD, koja je izrasla iz konzervativnog programa spolnog odgoja Teen Star. Taj program se desetak godina, od polovice 90-ih do prve polovice prošlog desetljeća, eksperimentalno uveo u škole, no nakon reagiranja raznih udruga civilnog sektora, koji će se kasnije okupiti u GOOD inicijativu, taj je program izbačen. Grozd vodi Kristina Pavlović, sestra Ladislava Ilčića, predsjednika HRAST-a.

Nakon toga, prve prave akcije ovih aktera dogodit će se u mandatu Zorana Milanovića i Kukuriku koalicije. Prvo Vigilare, uz podršku ostalih, pokreće kampanju I ja sam bio embrij, nakon što je tadašnji ministar zdravlja Rajko Ostojić najavio kako će ponovno uvesti Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, koji je njegov prethodnik Darko Milinović donekle suspendirao. Kampanja nije postigla uspjeh, i do danas je taj Zakon na snazi.

Suspenzija zakona

Mnogo veći uspjeh imali su 2013. godine, kada je udruga U ime obitelji organizirala referendum kojim bi se u Ustav RH unijela odredba prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca. Vrlo brzo je Milanovićeva Vlada uzvratila udarac. Sabor je za nekoliko mjeseci usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, kojim će se istospolnim parovima omogućiti sva prava koja uživaju bračni drugovi, osim prava na posvajanje djece.

Na inicijativu U ime obitelji, Ustavni sud je 2013. suspendirao uvođenje građanskog odgoja u hrvatske škole, što je bio potez ministra Željka Jovanovića. Sljedeće godine na inicijativu iste udruge, ali i drugih udruga civilnog sektora, suspendiran je novi Obiteljski zakon ministrice Milanke Opačić. Dolaskom Karamarka i Mosta na vlast u siječnju ove godine, Ladislav Ilčić ulazi u Sabor gdje širi svoju platformu, a HRAST dobiva i priliku da uđe u Ministarstvo obrazovanja, gdje izravno utječe na Kurikularnu reformu koja je odgođena.

Hrvatski konzervativci ne skrivaju daljnje akcije i modele borbe. Borit će se različitim sredstvima, referendumom, ocjenama ustavnosti, lobiranjem. U raspravama se neće pozivati na svoju vjeru, nego će se pozivati na znanost. Osnivat će škole za mlade lidere koji će moći nastaviti borbu sa “militantnim sekularizmom”. U ime obitelji tako će predvoditi borbu traženja promjena Zakona o pobačaju. U četvrtak su Ustavnom sudu nadopunili zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona iz 1978.

- Svima je jasno da život počinje začećem. To nema veze s mojom vjerom. To govori znanost. A ako je tako, onda je pobačaj ubojstvo - smatra Planinić. Bavit će se i antidiskriminacijskim odredbama jer smatraju kako se često sloboda vjeroispovijesti proglašava govorom mržnje.

Planinić je uključen i u radnu skupinu novog Obiteljskog zakona. On smatra kako je dobar bio Obiteljski zakon iz 2003. koji treba modernizirati. Taj zakon pisala je Dubravka Hrabar, dekanica Pravnog fakulteta i pravna savjetnica udruge U ime obitelji. I sljedeće godine u svibnju održat će se Hod za život, a hoće li tamo biti više političara, Planinić ne želi prognozirati. - Očekujemo mnogo više političara, a svatko od njih neka procijeni što je vjerodostojno - kaže Planinić.

GROZD će, pak, pokušati utjecati na kurikularnu reformu, a prema njihovom mišljenju, najsporniji je dio koji se tiče međupredmetnih tema. To je sadržaj vezan uz građanski odgoj koji bi se tematski obrađivao u svim predmetima u školi. Sve je prepušteno autonomiji nastavnika koji sam kreira taj građanski odgoj i međupredmetnu temu i prilagođava svom predmetu. Razlika između prijedloga međupredmetne teme građanskoga odgoja i, primjerice, Grozdova koncepta, vjeruju neki naši sugovornici koji su radili na kurikulumu, jest u tomu što se kroz prijedlog kurikuluma građanskog odgoja djeci ne usađuju ideološki stavovi, već je građanski odgoj baziran na metodama poticanja kritičkoga promišljanja.

Konzervativci to i ne vide baš tako. - Danas imate javnu raspravu u međutemama koja traje do 15. studenoga ove godine. Učitelji imaju autonomiju kako građanski odgoj prilagoditi svom predmetu. A to znači da naša djeca, primjerice, prema želji učitelja, a ne roditelja, mogu odlaziti u udruge koje promoviraju gender agendu, da uče o Alfredu Kinseyju. Mi ćemo tu internetsku javnu raspravu zasuti primjedbama - kaže nam jedan član GROZD-a.

Manje države

Stjepo Bartulica otvoreno mi kaže kako on nije aktivist, no da će njegov COK podržavati ostale inicijative. On će se kao profesor posvetiti organizaciji ekonomskih formi poput Free market Road showa. Taj konzervativac smatra kako je Hrvatskoj potreban ekonomski liberalizam, odnosno prije svega, manje uplitanja države, manje birokracije, manje državnog aparata. Pojednostavljeno, kako kaže, da ljudi u Hrvatskoj ne osjećaju represiju od vlastite države.

- Ono što je danas najveći problem Hrvatske jest klijentelizam koji je izvor korupcije i problema. Stranke postoje da nahrane mnogo usta iz vlastitih redova, a time najbolji postanu obeshrabreni, ne dolaze do izražaja i odlaze u inozemstvo - kaže. Za njega je Prolife liberalna pozicija, i on je podržava.

- Da svatko bez ikakve diskriminacije ima pravo na život. Točka. Znanost je na mojoj strani. Upitno je da vlast određuje hoće li se netko roditi ili ne. Ako želimo zdravu demokraciju, onda moramo razgovarati. Ljudi traže političare od uvjerenja, ne prolaze više klišeji i fraze koje godinama slušamo o svim temama - kaže Bartulica.

Krešimir Miletić, jedan od predvodnika Grozdove kampanje, ali i kampanje I ja sam bio embrij, na okruglom stolu Tradfesta najavio je kako će u suradnji s europarlamentarkom Marijanom Petir osnovati neku vrstu škole za mlade lidere. - Naša borba ne smije stati kada nas više ne bude - zaključio je. Sve ove konzervativne udruge dobile su zasad poprilično jakog saveznika.

Glavne zvijezde

Davor Ivo Stier, uz kontroverznog američkog kardinala Raymonda Burkea, svakako je bio glavna zvijezda konzervativnog festivala, i potvrda da su ove udruge, nakon nekoliko godina žestokog aktivizma, napokon dobile svog čovjeka u vlasti, koji je ne samo potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, već i prijatelj od povjerenja premijera Plenkovića.

U svom govoru okupljenima na Tradfestu, Stier je podsjetio kako komunizam u svome totalitarnome shvaćanju društva nije mogao prihvatiti autonomiju duhovne vlasti te ocijenio kako danas ni ekstremni liberalizam i sekularizam ne prihvaćaju društvenu relevantnost vjere koju pokušavaju svesti isključivo na privatnu sferu, a od kršćana zahtijevaju da svoja kršćanska uvjerenja iskazuju isključivo u crkvi ili u svome domu, ali nikako u javnosti, a posebice ne u političkome prostoru.

Prevedeno, zašto negodovanja javnosti protiv Hoda za život, zašto propitkivanje molitve ispred bolnica, zašto napadi na, primjerice, ministra u Vladi koji kaže da je za zabranu pobačaja. Podsjetimo, trenutni potpredsjednik Vlade bio je jedan od rijetkih političara na Hodu za život. - Život se mora štititi od samog začeća - rekao je tada Stier.

Stier je tu zapravo u dijalogu s kardinalom Burkeom, za kojeg se tvrdi da je predvodnik oporbe oko djelovanja pape Franje, koji je nedavno u intervju za Jutarnji naglasio kako političari koji su praktični vjernici katolici ne smiju biti licemjerni glede vjere i nauka. - Katolici koji se izjašnjavaju osobno na jedan način, a u javnom životu drugačije, ili ne razumiju kontradikciju u kojoj se nalaze, ili djeluju protiv svoje vjere - smatra Burke.

Političari katolici, iz Vlade i Sabora, imaju sedam mjeseci da mu odgovore. Novi Hod za život, zakazan je za svibanj 2017.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 22:30