Kao i svake godine, voćari koji su prijavili štete zbog lanjskog mraza preko županija koje su proglasile elementarnu nepogodu s višemilijunskim pojedinačnim zahtjevima, dobili su krajem godine na račune simbolične iznose koji u prosjeku ne čine ni dva posto od prijavljenih šteta.
Iako iz Ministarstva poljoprivrede ističu kako je za "ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2021. godini za štete u poljoprivredi isplaćeno ukupno 13,905.065,02 kn", kada se taj iznos podijeli na 10-ak županija i desetak tisuća prijavljenih, takve male odštete nikoga ne zadovoljavaju.
Police osiguranja
Toga su svjesni i u Hrvatskoj voćarskoj zajednici (HVZ) pa su ministrici Mariji Vučković poslali dopis u kojem traže hitni sastanak s njihovim činovnicima i osiguravateljskim kućama. Naime, već nekoliko godina država pokušava stimulirati poljoprivrednike na što veće osiguranje usjeva uz visoko subvencioniranje od 70 posto sredstava EU kroz mjeru 7.
- Ministarstvo poljoprivrede je kroz aktivnu promociju provođenja mjere 17 došlo do povećanja polica osiguranja i obuhvata osiguranja nekoliko puta. Premija osiguranja za štete od mraza došla je do oko 20 posto osigurane svote, iako je prije nekoliko godina bila tek oko šest posto. Imajući to u vidu, smatramo da su voćari legitimni partner u pronalaženju najboljih rješenja za osiguranja - kaže Branimir Markota, predsjednik HVZ-a. Na sastanku voćari planiraju iznijeti svoje primjedbe na dosadašnju praksu izračunavanja premija za osiguranike jer nisu utvrđena jasna pravila oko izračuna štete, a problematične su im i njihove tablice.
Malima najteže
- Nema jednolikog izračuna premije, nego svako osiguranje radi po svome i tu najlošije prođu mali proizvođači jer ne mogu dobiti popuste na osiguranju kao veliki. Uz to, kada dođe do štete, nema tijela koje bi neovisno napravilo procjenu štete, nego to rade osiguravajuće kuće svaka po svojim pravilima. S obzirom na to da je povrat iz sredstava EU 70 posto premije, a u igri je oko 170 milijuna kuna, čudimo se da Ministarstvo nije raspisalo natječaj i uvjete pod kojima se može osigurati koja kultura i kada. Onda se ne bi dogodilo da neki osiguravaju od 10. travnja, a neki cijele godine - kaže Željko Ledinski, šef kriznog stožera HVZ-a.
- Lanjski mraz je pokazao kako je taj 10. travnja kao početak naplate štete neodrživ i nelogičan jer su prvi mrazovi na kontinentu krenuli još početkom travnja. A što je s Dalmacijom i Istrom gdje vegetacija počinje ranije? Osiguravajuće kuće zato niti ne osiguravaju te nasade južno do Zagreba, pa imamo apsurde da se osigurati možete u Pisarovini, ali ne možete u Lasinji koja je preko Kupe - napominje Ledinski.
U očekivanju sastanka iz Ministarstva ističu kako su uz mjeru 7. dosad isplatili 291,080.666 kuna sektoru voćarstva gdje su prihvatljivi troškovi bili i ulaganja u sustave za zaštitu od prirodnih nepogoda (protugradne mreže, sustavi za zaštitu od mraza i navodnjavanje).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....