U zemlje EU-a od 24. veljače, pa i u Hrvatsku, stiže sve više ukrajinskih izbjeglica, a prema podacima Civilne zaštite, zasad ih je u našoj zemlji malo više od 9000. No, može se očekivati da će se njihov broj povećavati te da će im pomoć trebati na duže vrijeme. Zato je važno da se što prije riješi sve vezano uz njihov status, uključujući i individualni smještaj u kuće i stanove koje bi građani ustupili prognanima.
Vlada je zato jučer donijela odluku o financiranju privatnog smještaja odnosno o najamnini i podmirenju troškova vlasnicima stanova i kuća do 3600 kuna mjesečno. Naime, plaćat će im se 50 kuna po danu za samca, za više osoba 40 za jednog člana, 30 za drugog, 20 za trećeg i 10 četvrtog i svakog idućeg člana. Stambena jedinica mora imati najmanje 30 četvornih metara za samca i po 5 m2 za svakog idućeg člana.
Ugovore o najmu vlasnici stanova i kuća potpisivat će s Ministarstvom unutarnjih poslova odnosno ravnateljstvom Civilne zaštite na 6 mjeseci, a najdulje do godinu dana. Na mrežnim stranicama Civilne zaštite ovih će se dana objaviti javni pozivi vlasnicima kuća i stanova koji su ih voljni ustupiti izbjeglima iz Ukrajine. Naime, ističe se da je puno bolji individualni od zajedničkog smještaja sve dok je to moguće, zato se nastoji stimulirati najam.
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović izvijestio je da se užurbano radi i na ubrzavanju integracije ukrajinskih izbjeglica, a to uz smještaj podrazumijeva i njihovo uključivanje u obrazovanje, pa i zapošljavanje.
Županijski stožeri
"Zasad će se svi troškovi izbjeglica financirati iz državnog proračuna", naglašava Božinović. No, prema vijestima iz Bruxellesa, zemljama će se barem dio troškova nadoknaditi iz europskih fondova ovisno o broju izbjeglica koje zbrinjava pojedina zemlja.
Naime, trenutačno je zbog ratnih zbivanja u Ukrajini oko 10 milijuna ljudi izvan svog mjesta boravka, od kojih je više od 3,5 milijuna izbjeglo iz zemlje. Ova neočekivana izbjeglička kriza otvorila je mnoga pitanja, ali traži i brzo rješavanje svih problema vezanih uz status izbjeglih Ukrajinaca.
Među ostalim nužno je osigurati zdravstvenu skrb, ali i pojednostaviti i ubrzati dobivanje dokumenata izbjeglima, rješavanje njihova radnog statusa, upisa djece u škole i vrtiće, te pronalaženje njihova trajnijeg zbrinjavanja ne u organiziranom već u individualnom smještaju s obzirom na to da brojni građani od početka krize nude stanove i kuće.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija, Danijel Marušić, rekao je da su se svi župani već na početku ove izbjegličke krize uključili u organizaciju skrbi, a uključeni su i predstavnici nacionalne manjine Ukrajinaca u Hrvatskoj.
Zdravstvena skrb
"Svi smo organizirali lokalne stožere koji koordiniraju rad na zbrinjavaju izbjeglica, a to znači da je za njih organizirana zdravstvena skrb, kao i upis djece u škole", rekao je Marušić nakon sastanka predstavnika županija s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem. Dodao je da je za sve izbjegle odmah po dolasku organizirano i testiranje na koronu pa je dio izbjeglih trenutačno u izolaciji zbog pozitivnog nalaza.
Naime, dosad je 2080 izbjeglica zatražilo zdravstvenu pomoć, od kojih 227 u bolnicama, a hospitalizirano ih je 15.