Vladin plan za izlazak iz krize: Ulažu 13,5 milijardi u 180 dana

ZAGREB - Prvi natječaji u svibnju, a prve lopate već u lipnju. Tako, u kratkim crtama, glasi Vladina formula za pokretanje hrvatskoga gospodarstva, koju je po povratku iz SAD-a iznio ministar financija Slavko Linić.

U Banskim dvorima vjeruju da će rezultat njihove formule biti gospodarski rast od 0,8 posto, kako su i najavili prilikom donošenja proračuna za ovu godinu. Nakon tri godine klizanja prema dnu, Vlada Zorana Milanovića vjeruje da je vrijeme gospodarskih minusa iza nas.

Ključnu ulogu u pokretanju gospodarstva iz letargije trebao bi imati novi investicijski ciklus, u koji država u ovoj godini namjerava uložiti više od 1,8 milijardi eura, ili 600 milijuna eura više nego lani. U Vladi velika očekivanja imaju i od privatnog sektora, s kojim žele krenuti u niz projekata javno-privatnog partnerstva.

Gradovi i županije

Najnoviji od Vladinih projekata, koji bi Banski dvori danas trebali prihvatiti, nosi radni naziv “Projekt 200”, a potpisuje ga potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Njegov je investicijski plan težak milijardu kuna, a provest će se kroz 200 lokalnih projekata kojima će se graditi lokalna infrastruktura.

Pritom će polovincu iznosa, 500 milijuna kuna, osigurati županije, gradovi i općine, dok će drugu polovicu dati Grčićevo ministarstvo u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB). Najviše projekata, njih 90, odnosi se na područje Slavonije, koja bi u idućem razdoblju trebala postati veliko gradilište, barem kada je riječ o gradnji komunalne infrastrukture. Vlada je nedavno najavila da kreće u obnovu lokalnih i regionalnih prometnica.

Naslijeđeni projekti

Osim Grčićeva programa, ključnu ulogu u Milanovićevu New Dealu trebali bi imati projekti poput Zagreba na Savi, u sklopu kojeg je planirana i gradnja novog kompleksa Vladinih zgrada, te obnova i izgradnja niza javnih ustanova, poput škola, bolnica i zatvora.

Puno se očekuje i od obnove fasada. Milanovićev kabinet nastavlja i s dijelom projekata svojih prethodnika, u što posebno ulazi nastavak gradnje autoceste do Dubrovnika, ovaj put preko Neuma. Tu je i obnova i modernizacija zagrebačke zračne luke, a Vlada želi intenzivirati i investicije u željeznicama. Glavni operativac za ovaj investicijski tsunami je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA