BURNA RASPRAVA

Vladajući u Saboru o proračunu: ‘To je proračun gospodarskog oporavka‘; Oporba: ‘Nerealan je‘

Ministar Marić odbacio je ocjene nekih zastupnika o netransparentnosti prijedloga Državnog proračuna
 Davor Pongracic/Cropix

Saborski zastupnici raspravili su u četvrtak prijedlog Državnog proračuna za 2021., vladajući ocjenjuju da je to proračun gospodarskog oporavka u idućoj godini, dok oporbeni zastupnici tvrde da je nerealan, preoptimističan i da se previše oslanja na EU sredstva.

Ukupni prihodi u 2021. planirani su nešto više od 147 milijarde kuna, a rashodi gotovo 158 milijardi kuna.

Grozdana Perić (Klub HDZ-a) ocijenila je prijedlog proračuna realan i ostvariv i da su sredstva pažljivo planirana, osobito ona iz EU.

Navela je da na izvanproračunske korisnike otpada 43 milijarde kuna, od čega na HZZO 27,7 milijardi kuna i naglasila kako treba voditi računa da njihova djelatnost bude kontrolirana.

I Branko Bačić (HDZ) ocijenio je kako je riječ o proračunu gospodarskog oporavka, i da je unatoč padu proračunskih prihoda planiran rast BDP-a i porezno rasterećenje građana.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako će svi amandmani biti pažljivo razmotreni te da ih očekuje više od 300-tinjak. Odbacio je ocjene nekih zastupnika o netransparentnosti prijedloga Državnog proračuna i neodgovornom ponašanju prema novcu poreznih obveznika, ocijenivši ih neargumentiranima.

Karolina Vidović Krišto (Domovinski pokret) najavila je da će 'objema rukama' glasovati protiv prijedloga Državnog proračuna za iduću godinu, ustvrdivši kako ga zastupnici nisu dobili na vrijeme te da Vlada bježi od transparentnosti. Rekla je i da se loše gospodari državnom imovinom, i među mnogim primjerima navela i slučaj otoka Smokvica za koji bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić godinama nije plaćao najamninu, ukupno oko 200 milijuna kuna. No, dodala je da to nije smetalo HDZ-ovim i SDP-ovim vladama da mu vrijednu državnu imovinu prodaju za jednu kunu. S druge strane, ustvrdila je da premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić građane "ubijaju visokim porezima i nametima".

Natalija Martinčević (Reformisti) rekla je kako državne investicije 'u širokom luku' zaobilaze sjeverozapad Hrvatske, pa su se tamošnje jedinice lokalne samouprave okrenule sredstvima fondova Europske unije, ali su s obzirom na potrebu sudjelovanja i vlastitim sredstvima, njihove mogućnosti iscrpljene. Stoga je zatražila da se jasno definiraju projekti i rokovi realizacije i izdignu iznad sitnog politikantstva. Podsjetila je na projekte brze pruge Čakovec - Varaždin i Zabok - Zagreb, navevši kako se vlakom od Varaždina do Zagreba putuje 2 i pol sata, a autocestom se, radi usporedbe, stiže za 45 minuta. Također je zatražila da se Sveučilište Sjever izjednači s ostalim sveučilištima u zemlji.

Nikola Grmoja (Most) predložio je da se proračunski prihodi povećaju na način da Republika Hrvatska zatraži isplatu ratne odštete, proglasi isključivi gospodarski pojas, što Vlada uporno izbjegava, jer se prema procjeni Europske komisije, na izlovu ribe izgubi 32 milijuna eura godišnje. Također je predložio da HDZ uplati novac po pravomoćnoj sudskoj presudi.

Mišel Jakšić (SDP) osvrnuo se na poreznu reformu. Rekao je kako njome oni s najnižim primanjima neće dobiti ništa, a oni s visokim primanjima će dobiti najviše, te da će se sredstva uzeti jedinicama lokalne samouprave. Niski porezi na dobit omogućavaju da se u Hrvatskoj opere novac i velik dio dobiti iznese iz zemlje, upozorio je.

Zvane Brumnić (SDP) upitao je kako će se poboljšati zdravstveni sustav koji se, kako je rekao, gotovo raspada jer se dugovi veledrogerijama ne plaćaju i po 300 dana. Ustvrdio je da se 9 mjeseci nakon potresa u Zagrebi nije napravilo ništa, a 260 milijuna kuna će biti potrošeno samo na projektiranje. Pozdravio je što je Vlada ove godine osigurala 8 milijardi kuna za isplatu plaća kako bi se očuvao realni sektor.

Anka Mrak Taritaš (SIP, Pametno, Glas) najavila je kako neće podržati prijedlog proračuna te da će predložiti amandmane u korist obrazovanja, kulture i razvoja zelenih tehnologija kako bi Hrvatska bila uspješnija, a ne na začelju Europske unije.

Tomislav Tomašević (Klub lijevo zelenog bloka) rekao je kako 20 milijardi kuna otpada na vanjske usluge, a da se ne zna na što točno, te ustvrdio da zbog toga i "jesmo tu gdje jesmo".

Željko Lenart (Klub HSS-HSU) smatra kako u prijedlogu proračuna za 2021. nema ništa bitno novo, osim što se može očekivati da će proračunske rupe biti još veće. Katarina Peović (Radnička fronta) smatra da je predloženi prijedlog Državnog proračuna neutemeljeno previše optimističan i previše se oslanja na EU sredstva.

Sabor u petak o izmjeni Zakona o članarinama u turističkim zajednicama

Hrvatski sabor u petak će nastaviti sjednicu raspravom o prijedlogu izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, kojim se predlaže smanjenje parafiskalnih davanja radi rasterećenja poduzetnika i stvaranja konkurentnog poslovnog okruženja.

Izmjenama Zakona predlaže se smanjenje stopa za obračun i plaćanje članarine za 12 posto i omogućavanje Poreznoj upravi da rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnost.

Također će se urediti obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Također, uvažavajući posebne okolnosti u 2020. izazvane pandemijom COVID-19, glede obveze plaćanja članarine turističkim zajednicama za privatne iznajmljivače, donesen je Pravilnik o godišnjem paušalnom iznosu članarine za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, i o obrascima TZ za plaćanje članarine turističkoj zajednici (Narodne novine, br. 14/20 i 88/20).

Njime je propisano da se visina godišnjeg paušalnog iznosa članarine umanjuje za 50 posto te da se godišnji paušalni iznos članarine ne plaća na pomoćne ležajeve, navodi se među ostalim u obrazloženju.

Sjednica Hrvatskog sabora počinje u 9,30 sati. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 14:34