OVRHA NAD IMOVINOM I NEKRETNINOM

Vlada usvojila izmjene Ovršnog zakona: Pročitajte kako namjerava zaštititi dužnike

Ako vam vjerovnik, zbog neplaćenih dugova, sjedne na imovinu, više vam neće moći ovršiti zaštićena primanja, poput socijalnih naknada i dvije trećine plaće
 Dragan Matić / Cropix

ZAGREB - Ako vam vjerovnik, zbog neplaćenih dugova, sjedne na imovinu, više vam neće moći ovršiti zaštićena primanja, poput socijalnih naknada i dvije trećine plaće. Fina će, naime, od Nove godine morati obavijestiti uplatitelja da uplatu od ovrhe zaštićenih primanja mora izvršiti na poseban račun. U protivnom, za to će mu se moći 'odrezati' i kazna do 50.000 kuna.

Suština je to izmjena Ovršnog zakona, koji je Vlada danas usvojila i uputila u saborsku proceduru. Cilj tih izmjena, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, je ovršni postupak učiniti efikasnijim, te zaštiti dužnike, kojima je ovrha dosad, iako je to bilo protuzakonito, sjedala na cjelokupna primanja, budući da su se ona slijevala na jedan račun, a ovršitelji nisu vodili računa o tome tko je i zašto uplatio novac na njega.

„Kada Fina dobije zahtjev za ovrhu, dužna je bez odgode uplatiteljima dostaviti podatke o posebnom računu na koji idu zaštićena primanja“, istakao je Bošnjaković.

U svrhu zaštite dužnika, mnoge od kojih je lavina ovrha u ovoj godini bacila na koljena, mijenjaju se i odredbe Ovršnog zakona koje se tiču ovrhe nad nekretninama. Naime, kod ovrhe na nekretnini propisuje se mogućnost održavanja još jednog, trećeg ročišta za dražbu, s time da se nekretnina na drugom i trećem ročištu ne smije prodati ispod polovine njene utvrđene vrijednosti. Dosad je donja cijena takve nekretnine iznosila trećinu njene vrijednosti.

Vlada je danas izmijenila i zakone o mirovinskom osiguranju, kojima se dodatak na mirovine od sljedeće godine „ugrađuje“ u samu mirovinu. Time će se, dođe li do usklađivanja mirovina s rastom troškova života, mirovine znatnije povećati, budući da dodatak dosad nije bio dio same mirovine, pa u vrijeme usklađivanja mirovina nije podlijegao ni korekciji za rast troškova života. Sada se taj dodatak više neće isplaćivati ni zasebno, nego kao sastavni dio mirovine.

Prema podacima koje je iznio ministar gospodarstva Đuro Popijač, u srpnju je u Hrvatskoj bilo 300.000 korisnika dodatka na mirovinu, a prosječan je dodatak iznosio 351 kunu. Dodatak na mirovine isplaćuje se od 1. listopada 2007., i to u svoti od četiri pa do 27 posto od iznosa mirovine, ovisno o godini u kojoj je umirovljenik ostvario pravo na mirovinu. Svrha dodatka je da otkloni razlike među mirovinama, koje su nastale raznim promjenama mirovinskih zakona.

Vlada zbog projekta Brijuni Rivijera izmijenila uredbu

Vlada je danas, zbog projekta Brijuni Rivijera, izmijenila svoju Uredbu o davanju koncesije napomorskom dobru.

Po novom, provodit će se samo jedan natječaj za davanje u koncesiju zemljišta i objekata koji graniče s pomorskim dobrom i koji se nalaze na samom pomorskom dobru. Naime, dosad je za to trebalo provoditi dva zasebna natječaja, što je, istakao je ministar graditeljstva Branko Bačić, dovodilo do mogućnosti da realizaciju istoga projekta dobiju dva različita ponuđača, čime se usporavao i otežavao sam postupak. Kao primjer za to naveo je izgradnju marina.

„Bez ovakve uredbe mi ne bismo mogli realizirati projekt Brijuni Rivijera, ni druge slične projekte. To je dobar korak upravcu poticanja investicija“, ocijenio je Bačić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 13:58