Ukupni prihodi državnog proračuna za 2024. godinu predlažu se u iznosu od 28,5 milijardi eura, rečeno je u četvrtak na sjednici vlade na kojoj je predstavljen prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.
U prijedlogu proračuna, ukupni prihodi se projiciraju na 28,5 milijardi eura, a rashodi na 32,6 milijardi. Prihodi su u odnosu na plan za 2023. veći za tri posto, a rashodi su veći za 11,2 posto.
Realni gospodarski rast za 2024. godinu vlada projicira se na 2,8 posto, za 2025. 2,7, a za 2026. godinu 2,5 posto.
Nakon udjela javnog duga u BDP-u od 60,7 posto u ovoj godini, vlada očekuje da će taj udjel iduće godine dodatno pasti, na 58 posto BDP-a.
Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.
Stopa inflacije trebala bi prema vladinim projekcijama u 2024. iznositi 3,1 posto, a potom u 2025. 2,4 te u 2026. godini 2,2 posto.
"Prijedlog proračuna prepoznaje potrebe gospodarstva i građana i sadrži bitne političke ciljeve i prioritete koje želimo ostvariti", rekao je Plenković.
Proračun je po njegovim riječima socijalno osjetljiv i nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći građanima i gospodarstvu i za povećanje plaća u javnim i državnim službama te za isplate umirovljenicima, druga socijalna davanja itd.
Proračun je također, kaže Plenković, održiv jer uvažava činjenicu da je Hrvatska članica europodručja i odgovorno upravlja javnim financijama te stvara poticajno gospodarsko okruženje i podiže ulagačku privlačnost Hrvatske.
Kaže i da je ambiciozan, a osigurava i sredstva za nastavak obnove od potresa.
‘Nastavak razmjerno pozitivnih gospodarskih kretanja‘
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić iznio je na Vladi da se u strukturi prihoda proračuna, od poreznih prihoda u 2024. očekuje prikupiti 16,1 milijardu eura ili 4,2 posto, prihodi od doprinosa planiraju se u visini od 4,6 milijardi eura ili 5,4 posto veći, a značajan doprinos prihodnoj strani proračuna dat će i pomoći EU, u visini od 3,64 milijarde eura.
Zrinušić je kazao i da nadolazeće razdoblje u Hrvatskoj karakterizira nastavak razmjerno pozitivnih gospodarskih kretanja, ali i visok stupanj neizvjesnosti kao i dominantni negativni rizici, što predstavlja izazove za ekonomsku politiku u cjelini te posebice fiskalnu politiku.
"Tako je u uvjetima još uvijek prisutnih inflacijskih pritisaka, planirani odgovor fiskalne politike usmjeren prije svega na zaštitu stanovništva i gospodarstva, uvažavajući izazove povezane s potrebom snažne soci osjetljivosti, demografskim i geopolitičkim kretanjima kao i osiguravanjem odgovarajućeg standarda za sve skupine društva", istaknuo je.
Kako je rekao, povećanje ukupnih rashoda za 3,3 milijarde eura, na 32,6 milijardi u idućoj godini rezultat je ponajprije povećanja rashoda za zaposlene u visini od gotovo 1,5 milijardi eura, mirovina i mirovinskih primanja za 1,08 milijardi eura i provedbe projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u viisni od 723 milijuna eura. Znatnije su uvećani i troškovi obnove i sanacije šteta nastalih uslijed potresa, za 418 milijuna eura, naknada troškova HEP-a vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina u podzemnom skladištu Okoli za 273 milijuna eura, te troškovi servisiranja javnog duga za 251 milijun eura.
Tako bi manjak proračuna opće države u idućoj godini trebao dosegnuti 1,53 milijarde eura ili 1,9 posto BDP-a. Usporedbe radi, planom za ovu godinu očekuje se minus u blagajni od 235 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a. U 2025. se projicira smanjivanje deficita opće države na 1,6 posto BDP-a, a u 2026. na 1,5 posto.
Nakon udjela javnog duga u BDP-u od 60,7 posto u ovoj godini, Vlada očekuje da će taj udjel iduće godine dodatno pasti, na 58 posto BDP-a, u 2025 na 56,6 posto, a u 2026. na 55,5 posto, čime bi natavio silazni trend u kojem je od 2020., kada je skočio na 86,8 posto BDP-a.