Vlada ponudila 200.000 kn iseljenicima da se vrate u Hrvatsku - dosad se javila jedna osoba

Vladina mjera da privuče iseljenike natrag u Hrvatsku tako što im je ponudila 200 tisuća kuna, doživjela je fijasko. Za ovu se mjeru, naime, prijavila samo jedna osoba, prenosi RTL.

Iako je ponuda za iseljenike na stolu tek nešto više od mjesec dana, u Vladi procjenjuju da će je do kraja godine iskoristiti oko 4500 ljudi.

- Iznenađuje me uopće što ima prijava. Ok, njih će biti jer se netko možda poželi vratiti, ali kažem - ta mjera je potpuno promašena, a komunikacijske poruke su užasne, rekao je komunikacijski savjetnik Željko Riha.

- Mi ćemo tek nakon godinu dana moći evaluirati i reći je li ta mjera bila dobra, je li poručila prije svega ekonomski a onda i demografski rezultat koji smo htjeli, sada je prerano donositi zaključke, rekao je ministar rada Josip Aladrović.

Aktivne mjere samozapošljavanja više koriste oni koji nisu ni otišli iz zemlje. Do sada je zaprimljeno 675 zahtjeva, od čega je odobreno njih 130.

- Primjer, da sad idemo u Petrinju otvoriti neki biznis - država još ljudima nije ni obnovila kuće, nije ništa pomogla ni u toj sferi, a sad očekuje da bi se vi trebali doseliti tamo. Gdje, kad se ljudi ni ne mogu vratiti, rekao je Riha.

Prijavu samo jedne osobe za Vladine mjere komentirali su i demografi.

- To je očekivano, svi su govorili da se radi o mjerama koje realno nemaju neki učinak na povratak. Treba pitati mlade ljude, jer većinom su otišli mladi, zašto su otišli? Prije svega to je pitanje egzistencije, radnog mjesta i uređene države. Puno više treba ponuditi od neke mjere, i ljudi više ne vjeruju u obećanja, rekao je demograf Marin Strmota za RTL.

Kada se razgovara o tome što mladima treba ponuditi da bi ostali u Hrvatskoj, Ivan Majstorić iz Svjetskog saveza mladih kaže da je važno urediti poslovnu klimu za investicije, poboljšati radne uvjete na tržištu rada, omogućiti kvalitetnija radna mjesta i veće plaće.

- Tu je i stambeno zbrinjavanje kako bi mladi mogli planirati život, potom obiteljsku politiku usmjerenu na podršku roditeljima i usklađivanje obiteljskog i poslovnog života i skrb o djeci, kaže Majstorić.

- Mi demografi cijelo vrijeme pokušavamo osvijestiti da nije samo problem financija, dominantno jest, ali to je cijela sociopsihološka dimenzija. Treba puno više stvari osim samo dati novac, dodao je Strmota.

Na pitanje zašto se na tome ne radi odgovara: - Kad gledamo duži period - to je od osobnog animoziteta prema demografiji, stava da je to rasipanje novca, do kratkog trajanja mandata, a treba dugoročno zapeti i nadstranački raditi. Praktički treba imati i smjernice iz Europe i svijeta, a onda će i naši političari reći 'aha možda bi trebali i mi nešto raditi'.

Majstorić je na pitanje planira li možda on napustiti Hrvatsku odgovorio da to ne namjerava, ali da razmišlja o migraciji unutar zemlje. - Vjerojatno ću trajno iseliti iz Slavonije jer Slavonija ne može ponuditi radna mjesta i najčešće ljudi sele u Zagreb i okolicu te primorska naselja, rekao je Strmota.

Demograf Majstorić smatra da bi decentralizacija pomogla da se mladi zadrže u svojim sredinama te je naveo primjer dobre prakse iz Biograda: - Počelo se mladima iz većih gradova omogućavati da dođu i da žive jeftino, to je dimenzija stambene politike. Veliki dio obiteljskog budžeta nosi stambeni dio - najam, krediti, treba mlade rasteretiti...

Majstorić smatra da je za sve potrebna politička volja, financije, vrijeme i dijalog, svojevrsni konsenzus.

- Pokazali smo danas da i mladi brinu o tim temama, a do sad su o tome govorili znanstvenici. Očekujemo inicijativu Vlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, ali i poslodavaca te sindikata kako bi se stvorilo ozračje da mladi ostanu i zasnivaju obitelji i da se oni koji su nedavno odselili vrate, rekao je Majstorić za RTL.