"Ulaskom u Schengen unutar smo 420 milijuna ljudi koji uživaju slobodu kretanja u zemalja EU-a kao i onima izvan EU-a a članice su Schengena. Zato zahvaljujem svim našim partnerima koji su nam dali potporu ali i svima koji su u Hrvatskoj radili na tom zahtjevnom procesu", rekao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade RH.
Dodao je da je to veliki uspjeh i još jedna realizacija vladinih ciljeva te da ulaz u schengenski prostor omogućava građanima i gospodarstvu slobodno kretanje, jednostavnija putovanja i brže te jeftinije kretanje roba i ljudi jer se čak 80 posto hrvatske trgovinske razmjene odnosi na zemlje schengenskog prostora iz kojeg dolazi i 75 posto turista. Premijer se osvrnuo i na pad vojnih zrakoplova MIG-21 te naglasio kako i to govori koliko je bila važna odluka o zamjeni eskadrile Rafaleima.
Na sjednici je prihvaćen prijedlog nacrta Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji ide u prvom čitanju u Sabor, a po kojem se te naknade podižu sa 70 na 125 posto proračunske osnovice, odnosno, umjesto 2328 bi nakon povećanja iznosile 4157 kuna. Povećanje se odnosi na novčanu naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na novčanu naknadu za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta.
Po ovim promjenama uvodi se i očinski dopust u sustav rodiljnih i roditeljskih potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje u trajanju od 10 dana, a za blizance i istodobno rođeno više djece 15 dana. Također bi se povećala i naknada plaće sa sadašnjih 5654 na 7500 kuna, a sa 70 na 110 posto proračunske osnovice povećala bi se i naknada za roditelje zaposlene na četiri sata. Za provedbu zakona bit će potrebno dodatnih 144 milijuna kuna u idućoj godini a u 2024., 157 milijuna kuna.
U hitnu je saborsku proceduru Vlada uputila izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se odnose na usklađenje sa Zakonom o socijalnoj skrbi te Zakonom o vatrogastvu. Kod prvog se usklađenje odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi tako da se udio za domove za starije osobe, počevši od iduće godine, povećava sa 0,6 na 0,8 posto.
Potporu Vlade dobila su i dva zdravstvena zakona koji su dio zdravstvene reforme i to onaj o zdravstvenoj zaštiti, kao i o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima bi se trebalo ojačati javni zdravstveni sustav, primarna zdravstvena zaštita, ali i podići kvaliteta usluga među ostalim praćenjem ishoda liječenja. Također bi trebali osigurati financijsku stabilnost sustava zdravstva.
Potporu je dobio i prijedlog Zakona o ekstra profitu po kojem se uvodi porez od 33 posto za koji je premijer rekao da bi trebao osigurati solidarnost u ovim kriznim vremenima. Valja podsjetiti da bi po njemu tvrtke koje su imale prosječni godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna u zadnje četiri godine i dobit veću od 20 posto upravo na taj ‘višak‘ plaćale 33 posto ekstra poreza. Naglašeno je da se radi o odluci EU-a kako bi se postigla solidarnost u ovim teškim vremenima energetske krize.