Vlada objavila 12 javnih poziva za obnovu infrastrukture i javnih ustanova na Banovini

Tijekom dana na web stranicama provedbenih tijela, odnosno sedam ministarstava, i stranici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine bit će objavljeno 12 javnih poziva za obnovu infrastrukture i javnih ustanova oštećenih u potresima na Banovini.

Najavio je to ministar Darko Horvat u srijedu na sjednici Vlade dajući informaciju o objavi javnih poziva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje šteta od potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine.

Obnova infrastrukture i javnih ustanova

Temeljem odluke Vlade iz studenog prošle godine definiran je sustav provedbe u kojem je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Nacionalno koordinacijsko tijelo, dok su za provedbu prema nadležnosti određena resorna ministarstva, njih sedam.

Ona će danas objaviti 12 javnih poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

Korištenje sredstava pomoći usmjereno je na obnovu infrastrukture i javnih ustanova na području Grada Zagreba te županija - Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Varaždinske, Međimurske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novac mogu koristiti za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, pokrivanja potreba pogođenog stanovništva, osiguravanja preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine, čišćenja područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s pristupima utemeljenima na ekosustavima i hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

Koordinator provedbe je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dok je neovisno revizorsko tijelo Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU).

Prema raspoloživim podacima, od već nastalih ili ugovorenih troškova u iznosu od oko 240 milijuna eura, gotovo 80 milijuna eura je dosad utrošeno na operacije čije financiranje je prihvatljivo iz Fonda solidarnosti, dok projekcije potreba po konkretnim projektima iskazanim na potresom pogođenom području sežu i do 760 milijuna eura, istaknuo je Horvat.

Stoga ćemo morati tražiti i druge izvore financiranja da bismo obnovili Banovinu i susjedne županije, rekao je.

Hrvatska je 18. ožujka prošle godine Europskoj komisiji poslala, nakon serije potresa na kraju 2020. godine s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije, zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije te zahtjev za isplatu predujma radi sanacije štete.

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene petrinjskim potresom iznosi 41,6 milijardi kuna, odnosno 5,5 milijardi eura, a iz Fonda solidarnosti Hrvatskoj je isplaćen predujam u iznosu od 41 milijuna eura, potom i ostatak od 277,8 milijuna eura od ukupno odobrenih 319,2 milijuna eura.

Rok za iskorištenje bespovratnih sredstva Europskog fonda solidarnosti ističe nakon 18 mjeseci od dana dodjele, odnosno krajem lipnja 2023. godine.

Ministarstvo zaduženo za provedbu sanacije mosta Banija u Karlovcu

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Vlada je na današnjoj sjednici zadužila da u suradnji s Hrvatskim cestama i Gradom Karlovcem osigura provedbu Projekta sanacije mosta Banija - starog mosta preko rijeke Kupe u Karlovcu.

Most je dotrajao i oštećen i ugrožena je sigurnost prometa pa su nadležne gradske službe naručile izradu projektne dokumentacije za sanaciju.

Projektna dokumentacija dovršena je još 2017. godine, međutim radovi nisu provedeni, a za dovođenje mosta u stanje primjerene funkcionalnosti potrebna su ulaganja ne manja od vrijednosti radova kako su procijenjeni 2017. godine, kada je procjena iznosila 7,7 milijuna kuna.

Novac za novelaciju istražnih radova na mostu i projekta sanacije konstrukcije u iznosu od 100 tisuća kuna (bez PDV-a) osigurana su u financijskom planu HC-a za ovu godinu, dok će ukupan iznos za sanaciju mosta biti poznat nakon provedene novelacije.