Unatoč svim pritiscima i argumentima iz kompanija, Vlada je u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit s minimalnim izmjenama, pa tako nema nikakvih izuzeća ni po djelatnostima. Nakon što je prošao i javno savjetovanje, u zakonu su ostale iste ključne odredbe prema kojima će porez na ekstraprofit platiti kompanije koje u 2022. ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Uz postojeće oporezivanje dobiti, stopa novog poreza iznosi 33 posto.
Gubitak se ne računa
Nakon javnog savjetovanja u konačnom prijedlogu zakona nova je odredba da se u izračun ipak neće uzimati porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak. Dakle, za četiri prethodne godine poslovanja za koje se računa prosjek rasta dobiti ako kompanija u tri ostvari pozitivan rezultat, uzimat će se to razdoblje od tri poslovne godine, a četvrta neće.
Kada je riječ o izuzećima od oporezivanja, u obzir se neće uzimati prihod i dobit koje je poduzetnik ostvario prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, a porezom neće biti obuhvaćeni ni poduzetnici kojima je 2022. prva godina poslovanja i oni koji u toj godini ugase tvrtke. U konačnom prijedlogu zakona ističe se da će prikupljena sredstva u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.
Investicijski potencijal
Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručili su da, unatoč izuzecima u konačnom prijedlogu, dodatni porez na dobit i dalje nepravedno pogađa mnoge kompanije.
Poslodavci tvrde da nije vrijeme za nove poreze jer dolazi nova kriza, čiju dubinu u ovom trenutku nitko ne može procijeniti, te da su tvrtkama potrebni kapital i snaga za suočavanje s izazovima. Prije svega, upozoravaju u HUP-u, pogođeni će biti uspješni izvoznici, koji ostvaruju prihode izvozom na izrazito konkurentno globalno tržište, na kojem se konstantno moraju dokazivati te koji su značajno investirali u poluge konkurentnosti.
U odnosu na prvi prijedlog zakona, definirano je i da se prilikom utvrđivanja praga od 300 milijuna kuna prihoda neće uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao ni prihodi od prodaje imovine i namirenja vjerovnika u stečaju.
Tu su i prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istog datuma.
Prihod od prodaje
Premijer i ministri poručuju da porez na ekstraprofit nije kazna za kompanije, nego doprinos solidarnosti u krizi onih koji imaju najviše prema onima koji imaju najmanje.
- Sva sredstva do zadnje lipe koja se prikupe ovim porezom bit će redistribuirana onima koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom društvu - poručio je premijer Andrej Plenković.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ističe da je Vlada više puta tijekom pandemije i energetske krize uvela mjere pomoći za građane i gospodarstvo, a novi porez je solidarni doprinos.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....