Inspekcija rada počet će, kako doznajemo u Ministarstvu socijalne politike, obavljati pojačani nadzor nad dadiljama koje na crno čuvaju djecu jer se “takav rad više neće tolerirati”. Dolazak inspekcije dadilje bi mogle očekivati već ovaj tjedan jer je 5. travnja prošla točno godina dana od stupanja na snagu Zakona o dadiljama, koji je legalizirao djelatnost dadilja, a postojećima dao godinu dana vremena da se educiraju i legaliziraju posao. Međutim, zbog niza gotovo apsurdnih problema s kojima se susreću, do sada su samo tri dadilje uspjele registrirati i aktivirati obrt - po jedna u Vrbovcu, Jastrebarskom i Koprivnici. Njih nekoliko stotina diljem Hrvatske i dalje radi na crno.
- Svjesni smo mogućnosti da već ovaj tjedan inspektori pozvone na vrata dadilja jer nam se to već neko vrijeme najavljuje, unatoč svoj sili problema u postupcima registracije na koje kontinuirano ukazujemo - kaže Vesnica Rašić, predsjednica Hrvatske udruge dadilja.
Zakon je kao osnovni preduvjet propisao edukaciju koje dadilje moraju proći prije registracije.
- Takve unificirane edukacije organiziraju se u tek nekoliko gradova te dadilje nisu mogle do nje. Uz to, moraju odraditi i praksu, a Ministarstvo obrazovanja zabranilo je da se praksa odvija u vrtićima - kaže Rašić. Stoga praksu odrađuju kako se koja snađe - po dječjim domovima, bolničkim odjelima ili u nekom od postojećih (tri!) obrta dadilja.
Kad završe edukaciju, moraju se upisati u Imenik i Registar dadilja koji, prema Zakonu, vode Obiteljski centri. Međutim, Obiteljski su centri ukinuti i pripojeni centrima za socijalnu skrb.
U periodu ukidanja i pripajanja, cijeli posao Obiteljskih centara se paralizirao, mnogi odgovorni za upis su otišli na bolovanje ili naprosto odgodili poslove dok ne vide što će biti s njima i hoće li uopće nastaviti raditi. Sada, kad su pripojeni centrima, ispostavilo se da centri ne mogu upisati dadilju jer još nisu proveli pravnu proceduru i dobili pravo potpisa i valjani pečat. Stoga upis u Registar sada nije svugdje moguć.
Rješenje o ispunjavanju prostornih uvjeta dadiljama pak trebaju izdati županijski uredi državne uprave, koji su također u postupku reorganizacije!
- Neki od njih sada ne žele ni zaprimiti zahtjeve. Odmah nakon donošenja Zakona o dadiljama nisu dobili nikakve precizne upute te su ih naši zahtjevi zatekli. Svaka je županija imala svoje tumačenje Pravilnika, nisu znali tko bi od njihovih službi to radio, tražili nemoguće ateste, poput atesta gromobrana, nisu znali kako u našem slučaju tumačiti Zakon o zaštiti na radu, nabijali troškove. Mjesecima smo sastančili, slali upute, išli kod ministra Miranda Mrsića i stvari još ne funkcioniraju - objašnjava.
Sve su to učili u hodu, uz tri najupornije dadilje, koje se niz godina bave tim poslom te su imale punu podršku lokalne uprave.
Roditelji sada za čuvanje djece u domu dadilje plaćaju oko 1000 kuna. Ako se posao legalizira, bez ikakvog sufinanciranja lokalne samouprave, cijena će se udvostručiti.
Mnoge su dadilje stoga zatražile sufinanciranje od općina i gradova, ali nailaze na iste odgovore: osim činjenice da su proračuni već fiksno doneseni, kako da se uopće pravda taj trošak kad još nisu registrirane?
Stoga dadilje ljuti izjava ministrice Opačić koja je u intervjuu Jutarnjem ustvrdila kako su mnogi čelnici lokalne uprave spremni odvojiti novac, ali da takva inicijativa mora doći od dadilja.
- Dadilje ispadaju zbunjene žene koje ne znaju što činiti i koje žele raditi na crno. To nije točno, ali naprosto mjesecima tapkamo na mjestu. Počne li inspekcija sada obijati vrata dadiljama, kažnjavati ih i zabranjivati posao, pitam sve odgovorne: gdje će zbrinuti stotine djece o kojima sada brinu? - kaže Vesnica Rašić.
Đurđica Palikuća u Vrbovcu čuva 12 djece: Ja sam prva dadilja koja je registrirala svoj obrt
Dugogodišnja dadilja Đurđica Palikuća, koja u Vrbovcu već 15 godina čuva djecu od jasličke dobi do polaska u školu, prva je koja je uspjela registrirati obrt u Hrvatskoj.
- Imala sam podršku u vodstvu Vrbovca i bila sam ustrajna - kaže dadilja, koja je u Vrbovcu već institucija. Brine se o 12 djece, a još najmanje toliko ih ima na listi čekanja. Iako Vrbovec ima i vrtiće i jaslice, prednost je dadilje i to što radi u smjenama.
- Radimo od 5 ujutro do 22 navečer, a dežuramo i svaki drugi vikend. Prilagođavamo se radnom vremenu roditelja - kaže dadilja koja je, nakon registracije obrta, zaposlila još jednu odgajateljicu te pomoćnog radnika.
Posebno je ponosna što legalizacijom nije morala dizati cijenu koju plaćaju roditelji: cijena je i dalje 1000 kuna mjesečno.
- Grad Vrbovec je stvarno prepoznao potrebe roditelja i sufinancira svako dijete sa 500 kuna mjesečno. To nam je bilo najvažnije, da se cijena u ovim teškim vremenima ne diže. Jasno je da tu nema nekakve zarade, ali svaki mjesec isplaćujemo plaće - kaže dadilja.
Zašto samo tri dadilje u Hravtskoj rade legalno?
1. Moraju imati praksu, a Ministarstvo obrazovanja zabranilo je praksu u vrtićima pa su se dadilje morale snalaziti po bolnicama ili dječjim domovina
2. Kad završe edukaciju, moraju se upisati u Imenik i Registar dadilja, koji vode Obiteljski centri, a Obiteljski centri su ukinuti
3. Centar za socijalnu skrb, koji bi sada trebao upisati dadilje, ne može jer nema - pravovaljani pečat
4. Rješenje o ispunjavanju prostornih uvjeta dadiljama trebaju izdati županijski uredi državne uprave, a oni su sada u postupku reorganizacije pa ne žele zaprimiti ni zahtjeve
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....