„Na sramotu nam ide podatak da se u Hrvatskoj svake godine napusti čak 10.000 životinja, prvenstveno pasa i mačaka”, ističe u Briefingu predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman.
Ministarstvo pravosuđa prihvatilo je nedavno njegov prijedlog da se izmjenama Kaznenog zakona napuštanje životinja kažnjava zatvorom, a povisit će se i kazne za ubijanje i mučenje životinja. On vjeruje da će zakonske promjene na snagu stupiti početkom iduće godine.
„Danas je izbacivanje životinje na ulicu samo prekršaj poput krivog parkiranja i rijetko kada je nekom izrečena novčana kazna. Predložili smo da kazna bude tri godine zatvora, Ministarstvo sada govori o godini dana, ali kakva god da bude preventivno će djelovati na ljude da ne čine taj zločin prema životinjama. Mučenje i ubijanje životinja je i sada u Kaznenom zakonu, no kazne će uskoro biti povećane. Sada je maksimalna kazna godinu dana, a trebala bi biti pet godina zatvora. Čim su veće kazne, manja je šansa da slučaj ode u zastaru”, otkriva Oman, pa spominje slučaj Ivora Ivaniševića, koji je zbog seksualnog zlostavljanja pasa dvaput nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, ali je ulagao žalbe te je nastupila zastara.
Građani, napominje Oman, traže da se više nikad ne dogodi da netko poput tog čovjeka šeta nevin i prema svim procjenama radi psima ono što je radio i prije jer, nažalost, još uvijek nema zakonskog ograničenja da osuđeni zlostavljač nabavi novu životinju. I to bi se, kaže, sada zakonom trebalo mijenjati. Kod nas su, tvrdi, kazne za zlostavljanje životinja još uvijek niže nego u većini drugih EU država.
NOVU EPIZODU "BRIEFINGA" U KOJOJ GOSTUJE LUKA OMAN POGLEDAJTE NA KRAJU TEKSTA
„Naše zakonodavstvo neke životinje štiti više, a neke manje. Za krave, konje i svinje će promjene biti jako male. Nemojmo misliti da postoji humano klanje. Recimo, zakon brani da se kravu tuče, ali se je može zaklati, ubiti i mučiti samim uzgojem. Neke države su kuniće i konje maknule s jelovnika. Ljudi su osjetljivi na konje i mnogi jednostavno ne žele imati u mislima da se u Hrvatskoj kolju konji za meso, ali to se događa”, govori Oman.
Po zakonu su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati skloništa za napuštene životinje, no mnogi gradovi nisu ispunili zakonsku obavezu. Oman smatra da bi zbog toga trebalo kažnjavati gradonačelnike, no do danas nitko nije kažnjen.
Otkriva da je u Hrvatskoj pola milijuna registriranih pasa, a stvarni broj je još 10 do 20 posto veći kada se pribroje nečipirani psi iako je mikročipiranje pasa obavezno.
„Uvijek ljudima poručujemo da ne kupuju životinje nego da ih udome. Nije u redu kupovati živa bića kao artikle. Ljudi sve više udomljavaju, ali i dalje previše kupuju. Kao nemamo novca, ali za životinje dajemo stotine i tisuće eura čime se podržava okrutna industrija kojoj je na prvom mjestu profit. To je u Hrvatskoj siva zona. Ne možeš prodavati ni ajvar uz cestu ako nemaš registriran OPG, a pse se može prodavati bez ikakvih ograničenja. Samo staviš oglas u oglasnik i udri. Niti se plaća porez, niti itko kontrolira uvjete. Jednostavno loše. Mi stalno pokušavamo po tom pitanju nešto napraviti i nećemo odustati dok ne uspijemo”, naglašava Oman dodajući da u skloništima ima i rasnih čistokrvnih pasa spremnih na udomljavanje.
Otkriva da je po struci informatičar, ali se bavi isključivo zaštitom životinja, 20 godina je aktivist. Tvrdi da je jako teško živjeti od aktivizma, ali da nikad nije požalio. Trenutno je njegov ljubimac jedna crna mačka koja je, prije nego što ju je spasio s ulice, živjela u jako teškim uvjetima. Dugo godina je imao kujicu koja više nije živa i taj mu je rastanak, priznaje, bio jako težak.
„Zakonom o zaštiti životinja iz 2017. je zabranjeno držanje pasa na lancu, ali je nespretno sročen članak koji kaže da je zabranjeno stalno držati životinje vezane. To se mora promijeniti jer je ovako zakon neprovediv. Treba izbaciti riječ stalno. Netko može odvezati psa na pet minuta i reći da on nije stalno na lancu”, govori Oman.
Ističe da u Hrvatskoj vlada opće rasulo po pitanju regulacije na koja mjesta čovjek može doći s kućnim ljubimcem i stoga su česte zabrane, što smatra pogrešnim. Ne bi, dodaje on, trebao biti cilj zabraniti ljudima da u park dolaze sa psima, nego treba kažnjavati one koji ne skupljaju izmet svojih pasa. Navodi dobar primjer Zagreba, gdje psi mogu u tramvaje i gradske autobuse i sve odlično funkcionira.
„Prije 15 godina, kada je provedeno zadnje istraživanje, u Hrvatskoj je bilo 3,7 posto vegetarijanaca i vegana, a do danas se taj broj povećao dva ili čak 3 puta. Još uvijek zaostajemo za europskim trendovima. Veganska prehrana je budućnost ako želimo preživjeti. Ja sam postao vegan iz etičkih razloga i dobro se osjećam, nemam viška kilograma i imam odličnu krvnu sliku. Svaki drugi građanin u Hrvatskoj umre od bolesti srca i krvnih žila. To sigurno nije od previše mrkve, nego od ogromne količine namirnica životinjskog porijekla. U Hrvatskoj se danas jede mesa 7 do 9 puta više nego u vrijeme Jugoslavije. Naši bake i djedovi su jeli meso jednom tjedno ili rjeđe. Priča se puno o klimatskim promjenama i prelasku na električne automobile, ali proizvodnja mesa, mlijeka i jaja na klimatske promjene utječe više nego sav promet ovoga svijeta”, tvrdi Luka Oman.