Više od 50% Zagrepčana smijenilo bi Bandića! Zamjeraju mu gubitak Varšavske i preskupo parkiranje

ZAGREB - Kad bi se u Zagrebu danas raspisao referendum o prijevremenoj smjeni gradonačelnika Milana Bandića, više od polovice Zagrepčana glasalo bi za njegov odlazak.

Za Bandićevu prijevremenu smjenu glasalo bi 55,3 posto Zagrepčana, a protiv smjene bi bilo njih 29,6 posto, dok 15,1 posto u ovom trenutku ne zna kako bi glasao.

Veliko zanimanje

Pokazuje to telefonska anketa koju je za Jutarnji list 21. travnja provela agencija Mediana Fides na uzorku od 465 ispitanika.

Iako je uzorak relativno malen, reprezentativnoga je sastava po spolu ispitanih, dobi i obrazovnom statusu, pa agencija procjenjuje da se pogreška anketnih rezultata kreće u granicama od plus-minus 4,5 posto.

Ispitanici su pokazali iznenađujuće veliko zanimanje za izlazak na referendum o prijevremenoj smjeni Milana Bandića.

Čak 60,2 posto anketiranih tvrdi da bi bi sigurno izašlo na referendum na kojem bi mogli odlučivati o Bandićevoj gradonačelničkoj sudbini, a dodatnih 11,1 posto odgovorilo je da bi vjerojatno izašlo na referendum.

Niz faktora

To znači da bi se na referendum o Bandićevoj smjeni odazvalo 71,3 posto anketiranih, što je neusporedivo više od odaziva na posljednjim lokalnim izborima u Zagrebu koji se kretao oko 39 posto. Manje od četvrtine ispitanih, njih 23,2 posto, izjavilo je da ne bi izašlo na takav referendum, dok 5,5 posto nije znalo odgovoriti jesu li zainteresirani za ovu vrstu referenduma.

Anketa, dakle, pokazuje da je u ovom trenutku gotovo dvostruko više onih koji žele Bandićev prijevremeni odlazak s pozicije prvog čovjeka u Zagrebu od onih koji bi mu pružili priliku da mandat odradi do svibnja 2013. godine kad mu istječe mandat.

Pad Bandićeve popularnosti u Zagrebu u zadnje dvije godine valja gledati kao zajednički učinak niza faktora. U svibnju 2009. kad je na prvim neposrednim izborima za gradonačelnika sa 61,82 posto osvojenih glasova pobijedio protukandidata Josipa Kregara, Bandić je još uvijek bio službeni kandidat SDP-a.

Iako je već tada dio birača SDP-a dao glas njegovu protukandidatu Josipu Kregaru ili, pak, apstinirao od izbora, veći se dio glasova SDP-ovih birača u Zagrebu ipak slio u Bandićevu biračku kutiju.

Pirova pobjeda

Međutim, nakon neuspješne utrke za Pantovčak tijekom koje se Bandić bez zadrške identificirao s desnicom, izgubio je potporu i onih lijevih birača kojima je njegov populizam bio prihvatljiv.

Predsjednička je kampanja do srži razgolitila Bandićeve obrazovne limite koji su u dotadašnjim kampanjama ostajali skriveni, a koje većina zagrebačkih birača teško prašta svom gradonačelniku.

Avantura zvana predsjednički izbori prijelomna je točka Bandićeve političke karijere, nakon koje za njega više ništa nije isto kao prije.

Dok je za ostale sudionike utrke na posljednjim predsjedničkim izborima to bila tek jedna politička kampanja više, za Bandića je to bila igra na sve ili ništa u kojoj je dobio - ništa, ili preciznije, etiketu političkog gubitnika. I onima koji su u svibnju 2009. na lokalnim izborima glasali za njega, danas je jasno da mu je nakon poraza na predsjedničkim izborima gradonačelnička fotelja više pokora nego utjeha.

Na toj fotelji dočekale su ga muke sa sve praznijom gradskom blagajnom, prigovori sugrađana zbog sve skupljih komunalija i omraženog Zagrebparkinga, kritike zbog prezaduženog zagrebačkog holdinga i neugodna pitanja i prozivke u zagrebačkog skupštini.

Topljenje karizme

I napokon, u topljenju Bandićeve karizme i rastu želje njegovih sugrađana da mu što prije gledaju u leđa, zaslugu imaju i korupcijske afere.

Te afere sve jače dopiru do ušiju javnosti, a o kojim danas nakon dugogodišnje šutnje progovaraju i njegovi dojučerašnji stranački kolege iz SDP- a.

Skupe pogreške