Činjenica da ga je sud u Gračacu u svibnju ove godine proglasio krivim (nepravomoćna presuda) jer je obavljao rudarske radove na eksploataciji 70 kubika građevnog kamena na javnom dobru, nije zasmetala Upravno vijeće Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću da donedavnog prodekana Branislava Šutića imenuje dekanom te javne institucije. Na službenim stranicama Veleučilišta nije vidljiva odluka o izboru kandidata na čelno mjesto institucije, no Šutićevo se ime pojavilo na poveznici ‘djelatnici‘ uz titulu – dekan Veleučilišta.
Da bi moglo doći do njegova imenovanja na čelo Veleučilišta mediji su upozoravani putem anonimne prijave još potkraj prošle godine: „Nevjerojatno je da će čovjek o kojem su naveliko pisali mediji u lošem glasu opet biti nagrađen pozicijom?“.
"Nisam krao"
Lički HDZ-ovac Šutić punio je, naime, niz medijskih tekstova, budući da je već obnašao funkciju dekana Veleučilišta gdje je dobio otkaz zbog verbalnog napada na kolegu prodekana Ivicu Bakovića. Bio je i ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička Jezera gdje je također dobio otkaz. U obje se institucije uspio vratiti.
Branislav Šutić nam je u telefonskom razgovoru potvrdio da je na funkciju dekana izabran u veljači, a mandat mu je počeo 10. rujna. Upitali smo ga s kojim se motivom odlučio kandidirati za čelnu funkciju jedinog ličkog veleučilišta, kada mu slika u medijima ne ide u prilog, za početak, zbog spomenute sudske presude.
- Motiv? To nije bila moja želja. Molile su me kolege, mi se rotiramo svake tri godine, a ja sam jedan od osnivača Veleučilišta, profesor i prvi dekan. U ruralnim je krajevima teško naći kadar. Kada je na vlast došla SDP-ova vlada, svašta sam doživio, smijenili su me, dali otkaz. Bavio sam se drugi poslom, no kako sam profesor, vratio sam se na Veleučilište. Moj motiv nije funkcija, to sam već imao. Nije to za mene izazov, ali je čast biti na čelu ličkog veleučilišta. Motiv mi je da se ono održi, izjavljuje, uz čuđenje kako „mediji mogu pisati da on krade“.
- Strašno. To da sam se bavio lopovštinom, to me vrijeđa. Nisam krao kamen, niti sam ga unovčio, kaže Šutić i odlučuje se prepričati kako je došlo do problema (prenosimo kraću verziju izjave):
– To je bio čovjek iz sela koji je 50 godina uživao teren. Nisam znao da je pola njegovo, a pola državno. Rekao mi je da mu je moj otac obećao da će mu poravnati zemlju. Ja sam to učinio. Radi se o tome da je to državna čestica i da se nije smjela dirati, a ja nisam znao, što ću. Poravnao sam i sada imam probleme, priča Šutić, uz višekratne molbe da ne pišemo da je išta krao jer, eto, nije.
Kamen je ostao, tvrdi, uz cestu, a on je na presudu podnio žalbu.
Rudarski radovi
Podsjetimo, Šutić se u ovom slučaju na optuženičkoj klupi našao kao vlasnik obrta MID, o čemu je koncem kolovoza pisao novinar Jutarnjeg Mario Pušić.
Optužni prijedlog protiv Šutića je podnio Državni inspektorat "jer je od 20. kolovoza 2021., do 6. rujna 2021., na području Općine Perušić u Ličko-senjskoj županiji, na katastarskim česticama broj 926/1 i k.č. br. 927/1, sve k.o. Studenci, obavljao rudarske radove na eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena otkopavanjem/pridobivanjem iz ležišta i kojima je u navedenom vremenu eksploatirao količinu od 70 m3 mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena u rastresitom stanju bez ugovora o koncesiji, čime je prekršio Zakon o rudarstvu". Materijalna šteta koju je počinio je oko 250 eura.
U svojoj obrani pred sudom, Šutić je poricao odgovornost.
Inače, Veleučilište u Gospiću je osnovano 2006. godine i danas izvodi tri prijediplomska stručna studija – Ekonomika poduzetništva, Cestovni promet i Upravni studij plus jedan diplomski – Poduzetništvo u turizmu. Raspolaže vlastitim prostorom na dvije lokacije, zgradama u Gospiću i Otočcu. Zgrada u Gospiću od 820 četvornih metara Veleučilištu je dodijeljena na temelju ugovora o darivanju od strane Vlade u listopadu 2007. Tada je i renovirana i opremljena. Zgradu u Otočcu od 376 kvadrata Veleučilištu je dodijelio grad Otočac.
Institucija je poznata po tomu što je riječ o jednom od javnih veleučilišta s najmanjim interesom studenata za upis. Šutića smo pitali zna li koliko je studenata upisano ove godine. – Kada smo osnivali Veleučilište, to je bio bum. A sada, ove godine, imamo nešto iznad 30 studenata upisanih u prvu godinu prijediplomskih studija, kaže uz dodatak kako je interes za diplomski studij puno bolji.
Novi studiji
Na pitanje kakvog smisla ima doći na čelo institucije kojoj prijeti gašenje zbog nedostatka studenata, ali i kadra, Šutić odgovara: - Ja sam dugo u javno-političkom životu i mogu lobirati za nove studijske programe. Nismo mi jedini u ovakvoj situaciji, no ako završimo zgradu i otvorimo studij koji je u Lici prepoznatljiv i prihvatljiv, onda bismo se mogli održati. Ako ne, teško, nudi procjenu lički HDZ-ovac.
Prema financijskom planu za 2024. dostupnom na stranicama Veleučilišta, ukupni prihodi i primici planirani su u iznosu od 1,682 milijuna eura. Na stranicama Veleučilišta istaknuta je i vizija ove institucije, a ona glasi: „Veleučilište će biti centar izvrsnosti u kvalitetnom bavljenju visokostručnim radom na području društvenih i prometnih znanosti. Suradnjom s gospodarstvom i lokalnom upravom ova visoka obrazovna ustanova pokazat će javnu odgovornost i doprinijeti razvoju društva“ (…).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....