Iako nam je inflacija već pojela dobar dio plaće, prava drama tek slijedi. Osim struje i plina eksplodirat će i cijene nekretnina. Na vijest da je inflacija u srpnju ubrzala na 12,7 posto nadovezala se i ona da se od 1. listopada očekuje daljnji rast cijena energenata. Cijene plina za poduzetnike i velike korisnike narasle su za više od 70 posto, pa toplane najavljuju povećanje računa za oko 50 posto. Veći će biti i računi za struju s obzirom na to da je cijena struje na tržištu i deset puta veća od one koju po povlaštenoj tarifi plaćaju kućanstva. Zbog odlične turističke sezone očekuje se i daljnji rast cijena nekretnina, jer će mnogi dobar dio zarade investirati u kupnju nekretnine i tako dodatno napumpati njihovu cijenu.
Dok svi s neizvjesnošću iščekuju novi Vladin paket mjera pomoći zbog rasta cijena energenata, ministri i premijer trude se umanjiti velika očekivanja građana i poduzetnika. Poručuju kako nije realno očekivati da će se baš svima pomoći, jer bi to državu koštalo desetke milijardi kuna. Fokus će očito biti na javnim ustanovama (školama, vrtićima, bolnicama...), socijalno najugroženijim skupinama i malim poduzetnicima. Za razliku od Mađarske, Vlada nije odlučila zamrznuti cijene nekih namirnica. Ni naši supermarketi, za razliku od francuskih, nisu spremni zamrznuti cijene 100 najprodavanijih proizvoda kako bi pomogli kupcima. Trgovci nas deru unatoč tome što cijene poljoprivrednih proizvoda na burzama padaju.
Putinova invazija počela je prije točno pola godine. Iako ruski vojni stroj posustaje, ratu se i dalje ne nazire kraj. Ruske snage trenutačno kontroliraju 20 posto Ukrajine, ali daleko je to od ispunjenja originalnog plana potpunog podčinjavanja Ukrajine. U pola godina ubijeno je tisuće vojnika i civila, brojni Ukrajinci ostali su bez domova, gospodarstvo se urušava, a cijeli svijet doživio je šokantne promjene. Moskva nije objavila informaciju o točnim vojnim gubicima od početka invazije, a zapadni dužnosnici procjenjuju da su gubici strašni.
Dvadeset i sedam godina nakon rata između Zagreba i Beograda i dalje frcaju iskre. "Smatramo da je čitava optužnica politički montirana ... Srbija se treba suočiti sa svojom prošlošću, s učincima velikosrpske agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku", rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući optužnicu protiv četvorice hrvatskih pilota koje srpsko Tužiteljstvo za ratne zločine tereti da su tijekom Oluje počinili zločin protiv civilnog stanovništva. Iz Vlade su u više navrata rekli kako će Hrvatska iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi zaštitila pilote, dok je predsjednik države Zoran Milanović poručio da "mi možemo podignuti optužnicu protiv Vučića zato što je divljao po teritoriju Hrvatske".
Nakon što je pobjedom na izvanrednim izborima učvrstio gradonačelnički mandat, Ivica Puljak počeo je dijeliti otkaze u splitskoj gradskoj upravi. Kao što je i obećao, započeo je križarski rat protiv onih birokrata koje smatra lijenim bitangama. Prvi na listi za odstrel našao se jedan kreativan gradski službenik kojemu je koncept ranog buđenja toliko mrzak da je odlazak na posao izbjegavao na sve moguće načine pa i, kako mu se stavlja na dušu, lažnim bolovanjem. Puljak je poručio kako nije riječ o političkoj odmazdi, te da ni sam ne zna je li točno da je spomenuti gradski službenik član Kerumove stranke.
Ministar zdravstva Vili Beroš napokon je sa suradnicima prezentirao nalaz inspekcije i zaključak stručnog povjerenstva o uzrocima smrti splitskog novinara Vladimira Matijanića. Između redaka cinično su poručili da si je Matijanić zapravo sam kriv što je završio na Lovrincu. Mirjana Tadić iz Beroševa ministarstva hladno je poručila: "Analizom postupka zdravstvenih djelatnika koji su bili uključeni u pružanje medicinske skrbi Vladimiru Matijaniću nismo uočili značajnih stručnih propusta".