Na okruglom stolu Jutarnjeg je 150 građana, potencijalnih korisnika EU fondova, postavljalo pitanja dvojici ministara i četiri pomoćnice. Odgovarali su na niz pitanja o tome kako povući sredstva - to je zanimalo iskusne, dugogodišnje poduzetnike koji planiraju proširenje prozvodnje, kao i mlade koji tek započinju s poslom ili tek razmišljaju o njemu. Odgovori su bili precizni i opširni, a mi prenosimo glavne naglaske.
Ivana Martić: Na koje se natječaje možemo javiti i možemo li uopće dobiti sredstva iz EU fondova za modernizaciju pogona i energetsku obnovu zgrade? Mi smo tvrtka sa 680 zaposlenih.
- Velike tvrtke mogu dobiti samo sredstva za istraživanje i razvoj novih proizvoda, ne i za proizvodne investicije. No, za energetsku obnovu zgrada velike tvrtke mogu iskoristiti Operativni program konkurentnosti i kohezije koji se odnosi na energetsku učinkovitost. Tu je 500 milijuna eura rezervirano za energetske obnove kuća, javnih zgrada, ali i industrijskih pogona. Dakle, možete aplicirati na ta sredstva.
Zdenka Filjak: Imam registrirani OPG i bavimo se pčelarstvom. Postoji li mogućnost da dobijem bespovratna sredstva za izgradnju kušaonice meda ili možda nekog sličnog objekta?
- Dvije su mogućnosti: javiti se za sredstva Programa ruralnog razvoja ili Nacionalnog programa za pčele. To ovisi o točnoj vrijednosti investicije. Važno je napomenuti kako su programi komplementarni, pa ako ne može dobiti u jednom, može u drugom. U svakom slučaju, možete zatražiti sredstva i pozivamo vas da to učinite.
Ivona Bakmaz: Osnovala bih agenciju koja bi ustupala radnike za privremene poslove, a najviše bi posredovali u zapošljavanju socijalno osljetljivih skupina - samohranih roditelja, umirovljenika, starijih radnika, studenata... Imamo li mogućnosti dobiti neka sredstva?
- Agencija kao poslodavac ne može se odlučiti za određenu kategoriju radnika već samo za određene vrste poslova. Aktivnosti u smislu zapošljavanja ranjivih skupina mogle bi se eventualno financirati iz ESF-a jedino ako se odlučite za oblik društvenog poduzetništva, a prema kriterijima iz Strategije društvenog poduzetništva koju je Vlada usvojila prošli tjedan.
Tomislav Petrec: Mogu li se iz EU fondova dobiti sva sredstva potrebna za pokretanje posla? Ako ne, kako nezaposleni mogu prikupiti početni kapital?
- Ne može se dobiti više od 85 posto sredstava iz EU fondova. No, moguće je dobiti kredit HBOR-a za sufinanciranje EU projekata. Tu je i mjera HZZ-a za samozapošljavanje, gdje je moguće dobiti 25 tisuća kuna. Uz to, može se prijaviti i za mikrokredit za samozapošljavanje. Na taj se način nezaposleni koji nemaju kapital ipak mogu početi baviti nekom poslom, no nužno je ipak imati nešto financijskih sredstava kako bi se na neki način pokazalo da je riječ o ozbiljnom poslu i da je poduzetnik spreman preuzeti rizik.
Ivica Žurak: Imam 27 godina i krenuo bih u podizanje plantaže badema. Kolika sredstva mogu dobiti?
- Kako je riječ o mladom poljoprivredniku, početniku, on može aplicirati kao start up, za iznos od 15 tisuća eura.
Marko Pavić: Tisuće mladih, obrazovanih ljudi napušta zemlju. Zašto se ne napravi program da se oni zadrže u zemlji, da ih se potakne da karijeru nastave kod nas? Posebno zato što se njihovim odlaskom gube sva sredstva uložena u njihovo obrazovanje.
- Postoji Operativni program ljudskih potencijala na području obrazovanja, gdje se nude razne mogućnosti doktorantima i polaznicima postdoktorskih studija. Na taj se način stručnjake pokušava spriječiti da odu, potičući ih da akademske karijere nastave u Hrvatskoj.
Ivana Goran: Slastičarka sam i želim uskoro pokrenuti svoj posao. Mogu li dobiti poticaj za samozapošljavanje?
- Ako je osoba nezaposlena i prijavljena na HZZ-u, onda dobiva potporu od 25 tisuća kuna. Nakon toga može dalje aplicirati za eventualne druge potpore iz EU fondova.
Nenad Andrić: Želim na Hvaru otvoriti mikrobiološki laboratorij. To bi bio prvi takav laboratorij na otoku. Vrijednost investicije je 200 tisuća kuna, a zanima me koliko nepovratnih sredstava mogu dobiti?
- Može, ali treba dokazati financijsku održivost investicije, imati poslovni plan i investicijsku studiju. Na temelju toga, onda i HBOR može odobriti kredit za sufinanciranje investicije.
Dražen Radaković: Bavim se samostalnom djelatnošću i sam sam prošle godine izdao knjigu. Postoji li mogućnost da se ubuduće pri istraživačkom radu i pisanju knjige financiram iz nekih od EU fondova?
- Ne. Unutar Operativnog programa, doduše, postoje sredstva za poticanje istraživanja i razvoja, ali to vrijedi za institucije, ne za pojedince. Eventualno bi se s istraživanjem koje je za potrebe knjige provedeno moglo doći u područje socijalnog uključivanja, ali ta se sredstva također ne dodjeljuju pojedincima.
Sanja Klaužer: Vlasnica sam OPG-a, a planiram ulaganje u ruralni turizam. Kad budem učitavala troškovnike u Agronet, aplikaciju namijenjenu za pomoć u ostvarivanju potpore u poljoprivredi, mora li na svakoj stranici biti ovjera i pečat?
- Ne. No, ako kasnije Ministarstvo poljoprivrede bude tražilo dodatne podatke, treba poslati dokumente koji na svakoj stranici imaju pečat. Kontrole postoje i vrlo su stroge, na što valja paziti. Nitko ne kaže da će doći baš k vama, no to se može dogoditi, a onda se rigorozno kontrolira apsolutno sve. Ako i najmanja sitnica nije usklađena s dokumentacijom, to je problem.
Petar Rastić: Zašto svi zainteresirani nemaju pravo na besplatne radionice o fondovima?
- Svi imaju pravo na radionice, uostalom, mi ih imamo obvezu provoditi, što se i čini. Najviše su zainteresirani poduzetnici. Riječ je zapravo o državnoj potpori.
Pogledaj fotogalerije sa skupa
Glavni urednik Jutarnjeg: Želimo pomoć čitateljima da što lakše povuku novac iz EU fondova
Ekskluzivni susret ministara i čitatelja Jutarnjeg i Globusa pod nazivom “Pitaj ministre sve o EU fondovima” održan je prekjučer u Otvorenom učilištu Algebra.
Meetup je organizirao Jutarnji list nakon komercijalne akcije “Mi smo uspjeli, možete i vi” u produkciji Native Ad Studija, nove kreativne agencije EPH, u sklopu koje je u Jutarnjem i Globusu objavljeno 10 inspirativnih i korisnih priča poduzetnika sa savjetima kako povući novac iz EU fondova. Zbog velikog interesa građana, Jutarnji i Algebra odlučili su darovati čitateljima susret s ministrima na koji je došlo više od 150 ljudi.
- Zbog kompleksne procedure mnogi ne znaju kako povući sredstva iz EU fondova. Želimo dati čitateljima što više informacija kako bismo im pomogli da dobiju sredstva, zaposle radnike i povećaju prihode svojih poduzeća. Zahvaljujemo čitateljima. Želimo da znaju da su nam u fokusu samo njihovi interesi i potrebe - poručio je glavni urednik Jutarnjeg Goran Ogurlić.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da sredstvima iz EU možemo dizati BDP za 2 postotna poena i otvarati 15.000 do 20.000 radnih mjesta godišnje. Poduzetnike je pozvao da rade na projektima. - Ako vam netko pokloni 40 ili 50 posto novca, za isti ste postotak ispred konkurencije, a za toliko se skraćuje i vrijeme vraćanja investicije - rekao je. Ministar Jakovina istaknuo je da je ruralnom i poljoprivrednom razvoju do 2020. na raspolaganju 2,4 milijarde eura. Očekuje da se Mjerom 4, vrijednom 1,4 milijarde eura, a koja se odnosi na ulaganje u fizičku imovinu, podigne konkurentnost poljoprivrede i prerade. Na natječaj vrijedan 640 milijuna kuna, koji je raspisan u siječnju, pristiglo je 1280 projekata vrijednih 3,9 milijardi kuna.
- EU fondovi su kvalitetan izvor sredstava koji se ne vraća. Da, proces dolaska do toga je složen, ali to nikoga ne bi smjelo obeshrabriti - rekao je Grčić.
Mislav Balković: Algebra je povukla 18 milijuna kuna iz Europske unije
‘Hrvatska spada među manje razvijene regije, pa ima puno potencijala za dobivanje sredstava iz EU fondova. Algebra je iz tih fondova povukla gotovo 18 milijuna kuna. Naša iskustva kažu da treba dobro odvagnuti hoćete li sami raditi ili uzeti konzultante, a kako ne postoje univerzalni stručnjaci, treba birati specijaliste za pojedina područja. Pojedincima preporučujemo da znanje o fondovima nadograde na postojeće znanje: ako već jeste u, na primjer, građevinarstvu, orijentirajte se na takve projekte’.
Ivica Čilaš (43), ugostitelj: Napokon informacije koje mi zaista trebaju
- Planiram otvoriti internet -trgovinu s dostavom, pa sam se došao informirati kako povući sredstva. Nisam ništa pitao ministre jer su drugi postavili pitanja koja su mene zanimala, tako da su mi sada neke stvari puno jasnije. Prije okruglog stola zanimalo me postoji li mogućnost da država na neki način sudjeluje u onom dijelu troškova pokretanja posla koje fondovi ne pokrivaju, a saznao sam da se to može učiniti preko HBOR-a. Odlična je ideja bila dati nam mogućnost da pitamo i odmah dobijemo konkretne odgovore. Čitao sam pravilnike, no neke mi je stvari bilo potrebno razjasniti i jako mi je drago da sam došao.
Tomislav Petrec (50), inženjer sigurnosti: Sada znam kako ću pokrenuti posao!
- Nezposlen sam, a želio bih pokrenuti posao. Kad sam u Jutarnjem vidio da se može postaviti pitanja oko fondova EU, oduševio sam se. Zanimalo me mogu li dobiti potporu za cijeli svoj projekt, ali nažalost ne mogu. No, rečeno mi je da mogu dobiti potporu kao nezaposlena osoba, da mogu dobiti i povoljan kredit... Odgovori koje sam dobio vrlo su korisni i zapravo su mi svjetlo na kraju tunela jer sam počeo gubiti nadu da ću išta učiniti. Hvala Jutarnjem listu na ovom okruglom stolu - zahvaljujući odgovorima koje sam dobio, sada znam što moram raditi i od čega krenuti.
Tihana Presečan-Klesić (28), konzultantica: Odlična akcija Jutarnjeg, sada mi je mnogo toga jasnije
- Drago mi je da je Jutarnji list pokrenuo akciju u kojoj se ministre moglo pitati konkretne stvari, a mislim da bi tu praksu trebalo nastaviti. Možda ne moraju svaki put odgovarati osobno ministri, ali bi bilo dobro da s ljudima razgovaraju kompetentne osobe. Mnogo je potencijala uz fondove EU, a ljudi ih često ne koriste jer im se sve čini prekomplicirano. Kad netko čuje vašu konkretnu situaciju i objasni vam što činiti, to pomaže. Meni su sada neke stvari jasnije, a to onda mogu prenijeti svojim klijentima koji apliciraju za sredstva iz fondova.
Ivana Deumić (27), politologinja: Dobili smo odgovore na stvarne probleme
- Obrazujem se za voditelja projekata EU, a za okrugli stol sam saznala na portalu Jutarnjeg lista. Ne planiram nikad tražiti sredstva iz fondova, ali me zanimalo s kojim se problemima ljudi suočavaju, kako ih riješiti, što ih najviše muči... Čula sam stvarne probleme, vidim da ljudi imaju brojna pitanja, ali da su svi svjesni kako apliciranje za sredstva daje nevjerojatnu prednost. Nadam se da će biti još okruglih stolova ovakve vrste jer je ljudima to zaista potrebno. Neki od problema možda zvuče kao sitnice, ali nekome tko ima OPG i šalje dokumentaciju Ministarstvu poljoprivrede svaki je problem stvaran i velik.
'Došla sam na susret Jutarnjeg jer trebam EU novac za liječenje životinja vježbama u bazenu'
S pitanjima o fondovima EU ministru Tihomiru Jakovini obratila se i mlada Maja Vudrag, jedina hrvatska certificirana hidroterapeutkinja za male životinje.
Ona planira otvoriti hidroterapijski rekreacijski i rehabilitacijski centar za kućne ljubimce.
Prostor je već našla, no u njemu mora sagraditi bazen za rad. Procjenjuje da joj je potrebno oko 50 tisuća kuna, za koje se nada da bi ih mogla dobiti iz nekog od fondova EU.
- Ministar mi je rekao da mu se javim i dao mi svoj e-mail. Moja ideja za posao, doduše, nije u području za koje se dobivaju sredstva preko Ministarstva poljoprivrede jer se oni uglavnom bave obiteljskim gospodarstvima. No, ideja mu se svidjela i rekao je da će mi pomoći pronaći pravu adresu - nekoga tko će mi savjetovati što točno da činim i kome da se javim. Ne znam ništa o pisanju projekata za apliciranje za fondove EU i zato su mi potrebni svi savjeti koje mogu dobiti - pojašnjava M. Vudrag, koja je u Velikoj Britaniji stekla kvalifikacije koje se priznaju u cijeloj EU, ali želi ostati u našoj zemlji.
Hidroterapijom se počela baviti slučajno - njena kujica Kai, nakon tri operacije, bila je u izrazito lošem stanju. Mišići su joj atrofirali nakon prisilnog šestomjesečnog mirovanja. M. Vudrag je s njom radila razne vježbe u moru, a poboljšanje je vidjela odmah. Danas je Kai posve oporavljena, a njena vlasnica na isti način želi pomoći drugim psima.
Postupak je relativno jednostavan: terapeutkinja radi po preporuci veterinara koji određuje kakve su vježbe potrebne psu. Po tim uputama ona ulazi u bazen sa životinjom i pomaže joj u vježbanju. Takav pristup je u drugim zemljama EU uobičajen način skrbi za pse - bilo da je riječ o oporavku od ozljeda ili, primjerice, pretilom psu koji treba smršavjeti.