Da se hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić planira kandidirati za poziciju glavne tajnice Ujedinjenih naroda, poznato je već neko vrijeme, a ona je to prvi put javno potvrdila u ožujku, u intervjuu za Nedjeljni Jutarnji . Mandat aktualnog glavnog tajnika Ban Ki-moona istječe krajem sljedeće godine, ali i inozemni mediji već špekuliraju s njegovim mogućim nasljednicima.
Tako utjecajni Independent on Sunday u nedjelju navodi da bi sljedeći glavni tajnik mogao po prvi put doći s područja istočne Europe te da bi funkciju po prvi put mogla obavljati žena - Vesna Pusić.
Ona je novinaru Andrewu MacDowallu, koji je s njom razgovarao u njezinom zagrebačkom uredu, sasvim otvoreno rekla da se i dalje namjerava kandidirati. 'To bi bilo fantastično, zlatna prilika... Bila bi mi velika čast kada bih samo sudjelovala u postupku', kazala je Pusić, za koju MacDowall navodi da je 'nadgledala hrvatski pristup Europskoj uniji 2013. godine'.
Ona sama kaže da je političko iskustvo koje je stekla u poslijeratnoj Hrvatskoj sjajan trening za dužnost u UN-u. 'Možda bi bilo previše očekivati da jedan glavni tajnik može mijenjati države. Ali od velike je pomoći ako je u stanju shvatiti i ako zna kako je to biti među ljudima ili kako se suočiti sa situacijom u državi prije ili tijekom konflikta', kaže Pusić.
Independent on Sunday piše da ona u teoriji ima solidne izglede da doista postane nasljednica Ban Ki-moona. Glavnog tajnika imenuje UN-ova Opća skupština na prijedlog Vijeća sigurnosti. Prema neformalnoj praksi regionalne rotacije, sljedeći bi glavni tajnik trebao doći iz istočne Europe, a raste podrška ideji da bi na funkciju trebalo imenovati ženu.
Kampanja za Ban Ki-moonova nasljednika otpočela je lani, kada je Bugarska nominirala Irinu Bokovu, glavnu direktoricu UNESCO-a i ona trenutno slovi za favoritkinju. No, veze njezine obitelji s nekadašnjom komunističkom elitom mogle bi biti faktor koji će joj naštetiti i eliminirati je iz utrke, ocjenjuje britanski list.
Pritom spominje i mogućnost da sljedeći glavni tajnik uopće ne bude s istoka Europe, s obzirom na razjedinjenost velikih sila s pravom veta u Vijeću sigurnosti. Kamen spoticanja mogla bi biti Ukrajina zbog koje kompromis o kandidatu iz istočne Europe možda neće biti postignut. U tom bi slučaju favoritkinja za glavnu tajnicu navodno bila bivša novozelandska premijerka Helen Clark, koja trenutno upravlja UN-ovim programom za razvoj.
Kakav god ishod bio, Pusić smatra da bi po prvi put trebalo organizirati javno sučeljavanje kandidata. 'Ljudi imaju osjećaj da ne poznaju UN, jako im je apstraktan', smatra ona i pojašnjava da bi sučeljavanje tu instituciju učinilo prihvatljivijom i prepoznatljivijom u globalnoj javnosti.
Pusić je naglasila važnost popravka odnosa s Rusijom, a novinar Independenta primjećuje da se iza toga možda krije njezina svijest o ruskom utjecaju na izbor glavnog tajnika. Također je izrazila uvjerenje da bi hrvatski put od poslijeratnog autoritarnog sustava do članstva u Europskoj uniji i mirno rješavanje graničnih sporova sa Slovenijom mogli biti primjeri rješavanja konflikata u drugim dijelovima svijeta.
'Sva ta iskustva možemo prenijeti na Afriku i Aziju, Latinsku Ameriku, u suočavanju s opasnom, emotivnom politikom zasnovanom na simbolima', kaže Pusić.
No, Independent navodi kako domaći politički oponenti kritiziraju njezine globalne političke ambicije i tvrde da bi se trebala više posvetiti hrvatskoj diplomaciji, u svjetlu kompleksnih odnosa Hrvatske sa svojim susjedima.
Premda je u utrci za novog glavnog tajnica autsajderica i, za razliku od Irine Bokove ili Helen Clark nije dužnosnica UN-a, Pusić ne bi radikalno mijenjala UN. 'Svakako bih pokušala napraviti najviše moguće s onim što imamo', kaže.
Naglasak bi stavila na zdravlje i dobrobit žena, a ima osjećaj da bi joj iskustva Hrvatske iz 90-ih godina pomogla u pristupu međunarodnoj pomoći i razvoju.