VELIKO ISTRAŽIVANJE OTKRILO ŠTO DJECA MISLE O OBRAZOVANJU I KAKVI SU IM PLANOVI ZA BUDUĆNOST 'Želim biti psiholog. Ako ne uspijem, onda nogometaš...'

Iako znaju iznimno malo o strukturi obrazovanja i nije im jasna razlika između gimnazija i strukovnih, čak 99 posto učenika želi završiti srednju školu, a njih 91,5 posto već u petom osnovne svoju budućnost vidi na fakultetu. Niti u sedmom osnovne gotovo ništa ne znaju o strukturi srednje škole, a još manje o fakultetu, no procjena sedmaša je da će njihovo školovanje završiti s 22 godine, potom će se u roku od šest mjeseci zaposliti, a sa 27 godina i sedam mjeseci zasnovat će obitelj. Pet i pol godina prije toga živjet će samostalno...

Desetero istraživača Instituta za društvena istraživanja provelo je projekt Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja (COBRAS), želeći doći do odgovora na, kako kažu, zamršena pitanja poput – koliko se dugo djeca i mladi žele obrazovati, što djeca i mladi žele postati, čime se žele baviti u životu i mijenja li se to kako odrastaju. Domaće znanstvenike je zanimalo kako roditelji utječu na želje i snove vlastite djece, odnosno koliko učitelji mogu pridonijeti ostvarivanju obrazovnih aspiracija djece i njihovih roditelja.

Istraživanje čiji su konačni rezultati predstavljeni danas u Novinarskom domu financirala je Hrvatska zaklada za znanost, provodilo se od veljače 2016. i završava u veljači ove godine, a u njemu su sudjelovale 23 zagrebačke osnovne škole, 1228 učenika petih i 1181 učenik osmih razreda. Sudeći po rezultatima istraživanja vezanim uz pogled u budućnost, definitivno je riječ o najoptimističnijem dijelu populacije Hrvatske.

Više od polovice učenika na prijelazu u peti osnovne smatra vrlo vjerojatnim da će u budućnosti imati uspješnu karijeru, siguran i stabilan posao, posao koji vole i biti cijenjeni u društvu. Više od 60 posto ih smatra kako je vrlo vjerojatno da će postići ono što žele od života, a više od 70 posto smatra kako je vrlo vjerojatno da će biti zadovoljni svojim životom i da uopće nije vjerojatno da će biti siromašni. U starijoj dobnoj skupini, u prijelazu iz sedmog u osmi razred, hiper-optimizam ispitanika blago se topi, pa njih polovica smatra kako nema šanse da će živjeti u siromaštvu.

- Za njih je u toj dobi sve bajno, nema ishoda kojega neće postići u životu, no posebno su zanimljivi odgovori učenika dobiveni u intervjuima u kojim iskazuju ideje o svom budućem zanimanju – kaže Boris Jokić ispred istraživačkog tima COBRAS.

"Zanima me znanost, bila bih ili znanstvenica ili kuharica".

"Psiholog. Ako ne uspijem, onda nogometaš".

"Kemičar, no razmišljam i o tome da budem političar".

"Dizajner ili političar"... - neki su od prikupljenih odgovora osnovaca, od kojih ih se najviši postotak s 11 godina vide kao informatičari, odnosno programeri.

Ipak, u sedmom razredu najmanje interesantnim smatraju poslove koji im omogućavaju da postanu poznati, kao i poslovi u kojima vode i organiziraju rad drugih.

Za njih čak 82 posto najbitnije je pronaći posao koji vole, koji je siguran i stabilan, u kojem su dio tima...