Veliki zaokret: Vlada otvara pregovore s MOL-om o isplati odštete od 184 milijuna dolara!

Suočivši se s negativnim mišljenjem pravnih savjetnika oko izgleda da se međudioničarski ugovori s MOL-om ponište pred hrvatskim pravosuđem, Vlada je zadužila ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića da počne nove pregovore s MOL-om o upravljanju Inom i dogovori provođenje arbitražnog pravorijeka iz Švicarske koji nalaže isplatu 184 milijuna dolara odštete mađarskoj naftnoj kompaniji. Te odluke donesene su na sjednici Vladina Savjeta za Inu, koji čine premijer Andrej Plenković i ministri u čijem je djelokrugu rada poslovna i pravna problematika Ine.

"Članovi Savjeta razmotrili su Pravno mišljenje Radne skupine pravnih fakulteta o pravnim učincima koje donošenje pravomoćne presude Vrhovnog suda u predmetu Sanader i Hernádi ima na ugovore između Hrvatske i MOL-a, kao i mišljenje Državnog odvjetništva o izvršenju, odnosno plaćanju naknade štete MOL-u slijedom pravorijeka Arbitražnog suda pri Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID-a).

Na sastanku je donesen zaključak kojim se ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, uz potporu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, zadužuje nastaviti razgovore s MOL-om o izvršenju pravorijeka ICSID-a, u kontekstu širih odnosa države i MOL-a i uvođenja novog modela korporativnog upravljanja Inom", navodi se u priopćenju kojim je Vlada praktički učinila zaokret od dosadašnje politike sporenja s MOL-om na različitim arbitražnim tijelima i sudovima prema pokušaju novog dogovora.

Pravna mišljenja

Spomenuta pravna mišljenja Radne skupine pravnih fakulteta uputila su, podsjetimo, Vladu na odustajanje od pokušaja pobijanja međudioničarskog ugovora s MOL-om pred hrvatskim sudovima na temelju pravomoćne osuđujuće sudske presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu i predsjedniku Uprave MOL-a Zsoltu Hernádiju.

Sanader je pravomoćno osuđen da je primio mito za ugovaranje dodataka međudioničarskih ugovora s MOL-om u upravljanju Inom kojim se proširuju vlasnička prava MOL-a na štetu Hrvatske, a Hernádi da je potkupio Sanadera. No, pravni stručnjaci zauzeli su stajalište da je odredba u Međudioničarskom ugovoru s MOL-om da se svi sporovi i nejasnoće oko ugovora rješavaju u međunarodnoj arbitraži odbacila nadležnost hrvatskih sudova za te sporove.

- Pravna mišljenja koja je Vlada dobila od stručnjaka koje je angažirala su očekivana. Sve je tu odavno jasno, kao što je jasno i da se odšteta MOL-u mora platiti - ocjenjuje Jasminko Umićević, konzultant s dugogodišnjim iskustvom u naftnom biznisu. Još 2003., podsjeća, Vlada se u međudioničarskom ugovoru s MOL-om obvezala sve eventualne sporove i nejasnoće rješavati arbitražom na međunarodnim tijelima.

- Kada govorimo o arbitražnim postupcima koji su povedeni s obje strane, točno je da je Vlada djelomično izgubila arbitražu na Arbitražnom sudu utemeljenom prema pravilima Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u SAD-u, ali ni MOL nije potpuno uspio na arbitraži pred ICSID-om.

Odštetni zahtjev MOL-a, prema informacijama koje imam, bio je puno veći od onoga što im je arbitraža u Washingtonu dosudila, a veći i od milijardu i 100 milijuna dolara koliko se spominje u javnosti - komentira Umićević. Dodaje da je puno bitnije to da bi nas kao državu znatno skuplje stajalo provođenje Ugovora o plinskom poslovanju s MOL-om nego odšteta koja će se platiti.

Upravljanje Inom

Jučerašnju najavu Vlade da će se pristupiti novim pregovorima s MOL-om o uređenju odnosa u upravljanju Inom Umićević ocjenjuje kao ohrabrujuću.

- Sadašnja pozicija države u odnosu na MOL znatno je drukčija nego prije, primjerice, godinu dana, a i pozicija MOL-a, a to znači i Mađarske i njezina premijera Viktora Orbána, koji praktički kontroliraju MOL. Hrvatska je u međuvremenu ušla u eurozonu i Schengen, a Orbán više nije tako utjecajan u EU kao prije godinu dana - upozorava naš sugovornik. Budući da Ina, pojašnjava Umićević, čini 50% energetske potrošnje u Hrvatskoj, nije prirodno da druga država, u ovom slučaju Mađarska, preko MOL-a kontrolira 50% energetske potrošnje i energetske stabilnosti države.