VELIKI INTERVJU S PREDSJEDNICOM Progovorila o dvije godine mandata, spornoj ploči u Jasenovcu, govoru mržnje, problemima u diplomaciji...

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u ponedjeljak da puno politički postavljenih veleposlanika ne provodi državnu politiku, ali ih bez vlade ne može smijeniti i na njihovo mjesto postaviti karijerne diplomate koji bi se borili za interese Hrvatske.

'Naša diplomacija nažalost stagnira, još uvijek se vodi starim načelima, ima puno veleposlanika koji su politički postavljeni i ne provode državnu politiku, nego politiku koja je nestala', izjavila je Grabar-Kitarović za Novu TV.

'Učinkovitost nekih veleposlanika je vrlo niska, o njima se gotovo ne čuje, neki rade protivno državnoj politici, neki su zaostali u starim vremenima kada je Hrvatska bila kandidatkinja za EU i NATO', dodala je.

Upitana zašto ih ne vrati u Zagreb, rekla je da im je 'poslala poruku' i da na tome ustraje već godinu dana, ali ne može bez vlade. 'Ne mogu ih sama povući, to je ustavni proces', rekla je Grabar-Kitarović koja vanjsku politiku kreira zajedno s premijerom.

Ustvrdila je da nije točno da je Banski dvori premijera Andreja Plenkovića ne slušaju i da se o tome razgovara te vjeruje da će uskoro riješiti puno mjesta, ne samo u Washingtonu.

Predsjednica je zadovoljna radom ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera i kaže da veleposlanici konačno dobivaju naputke o tome što je državna politika.

'Imamo izvrsne karijerne diplomate koji bi se izvrsno borili za interese Hrvatske i dobro razumiju koji je danas položaj Hrvatske, da smo zemlja koja treba voditi, a ne slijediti', istaknula je Grabar-Kitarović.

Jamac stabilnosti

'Ja sam bila jamac stabilnosti u ove dvije turbulentne godine mojega mandata', također je poručila hrvatska predsjednica, ističući kako su procesi u tom razdoblju, u kojem su se promijenile čak tri vlade, mogli krenuti i u nekom drugom smjeru da je podlegla političkim pritiscima.

'Proces konzultacija bio je takav da je moglo krenuti u bilo kakvom pravcu da sam podlegla bilo kakvim političkim pritiscima', izjavila je predsjednica. Naglasila je kako se u svom radu držala Ustava i zakona, kao neovisna predsjednica izravno izabrana od građana.

Kao osnovne kvalitete koje je donijela kao predsjednica, u usporedbi sa svojim prethodnicima, navela je stabilnost institucija, kontinuitet državne politike, promjenu političkog diskursa, uvođenje višeg koncepta zajedništva, sinergije rada, 'pozitivnog natjecanja radije nego spuštanja ili ponižavanje jedni drugih'. Istaknula je i niz svojih vanjskopolitičkih inicijativa te novo pozicioniranje RH u EU i NATO-u te općenito na svjetskoj sceni.

Za svoje važno predizborno obećanje koje je ispunila građanima navela je koncept zajedništva koje je, tvrdi Grabar-Kitarović, počelo dominirati u hrvatskom javnom diskursu, za razliku od ranijih podjela. 'Čvrsto bih stala na tome da više nema toliko onih uvreda, ponižavanja, nema toliko podjela, počeli smo se konačno fokusirati na egzistencijalna pitanja, a ne na ideološka. To je bio jedan od mojih temeljnih ciljeva', istaknula je.

Pitanje govora mržnje

Ne slaže se da u hrvatskom društvu raste netolerancija, već upravo suprotno, iako pred svima, ustvrdila je, u tome ima još puno posla jer u društvu, nažalost, još ima govora mržnje. Odbacuje i prozivke da često među zadnjima osuđuje nasilje, te ističe kako reagira uvijek, sukladno informacijama kojima raspolaže.

'Bilo kakav govor mržnje, bilo kakva netolerancija i govor mržnje koji osjećam i prema institucijama i prema sebi samoj, isto tako očekujem od odgovarajućih institucija da reagiraju, pa i od cijelog društva, da se konačno uljudimo i počnemo jedni prema drugima postupati s tolerancijom i poštovanjem', naglasila je predsjednica.

Ponovila je svoj stav kako se HOS-ovu ploču u Jasenovcu s ustaškim pozdravom 'Za dom spremni' ne može samo tako ukloniti ako je ni sam zakon ne zabranjuje. 'Ploča nije usmjerena na ono što se dogodilo u Jasenovcu u Drugom svjetskom ratu, što duboko poštujem. Ako smo pravna država, onda poštujemo svoje zakone. Ukoliko je statutom HOS-a to bilo regulirano godinama, a prije toga nisu reagirali ni moji prethodnici niti prethodne vlade, zašto sad to najednom postaje problem. Treba isto tako odati dužno poštovanje prema jedanaestorici mladića koji su poginuli braneći Hrvatsku i Jasenovac', poručila je Grabar-Kitarović.

Totalitarne ideologije

Dodala je kako je jasnije nego bilo tko u Hrvatskoj osudila sve totalitarne ideologije i vrlo jasno se odredila prema Jasenovcu, ali i istaknula kako neće dopustiti da se 'okrene pila naopako' i 'izjednačuje Drugi svjetski rat s Domovinskim ratom' te radi umjetna podjela u društvu na one koji su bili na strani antifašizma i one koji su na strani Domovinskog rata. 'To apsolutno ne isključuje jedno drugo', kazala je i naglasila kako neće dopustiti da se pljuje po hrvatskim vrijednostima i 'Hrvatskoj nameće nekakav uteg ustaštva i fašizma, jer to je upravo ono što pokušavaju neki u našim susjednim zemljama kako bi diskreditirali Hrvatsku'.

'Isto tako i vi u medijima izvlačite moje izjave iz konteksta i postavljate ih u kontekst nekakve međunarodne prisile. Ja nisam takva osoba, ja se zalažem za Hrvatsku koja je suverena i samostalna, koja je članica EU i NATO-a, koja ima svoj stav, koja vodi računa o nacionalnim interesima. Neću dopustiti nikome da vrijeđa ovu Hrvatsku, niti da vrijeđa branitelje koji su se borili za slobodnu demokratsku Hrvatsku, a ne ni za kakve aveti prošlosti', poručila je hrvatska predsjednica.

Odlazak Ivana Đikića

U intervjuu koji je vodio Mislav Bago izjavila je i kako joj je žao što je istaknuti znanstvenik Ivan Đikić, u znak prosvjeda što ministar znanosti Pavo Barišić ostaje na toj dužnosti unatoč optužbama za plagiranje, odlučio napustiti Hrvatsku, rekavši kako ga ona može pozvati da se vrati, ali ne zna bi li mu to nešto značilo.

Upitana znači li joj više za hrvatsku znanost Đikić ili Barišić, odgovorila kako to pitanje u ovom trenutku smatra apsolutno irelevantnim, izrazivši iznimno žaljenje zbog Đikićeve odluke da napusti Hrvatsku.

'Ono što moramo učiniti jest da razvijamo uvjete da se ulaže u inovacije i znanost. S tim sam nezadovoljna i mislim da tu kaskamo za razvijenim svijetom. Hrvatska mora trčati i sprintati da bi dosegla razvijene zemlje', poručila je. Dodala je kako u tome problem nije Pavo Barišić, nego cijeli sustav i potreba da se o takvim pitanjima postigne konsenzus između vlasti i oporbe.

'Da se konačno dogovorimo oko kurikularne reforme, oko reforme visokog obrazovanja, ulaganja u istraživanja. Da pružimo uvjete tim mladima, ne samo Ivanu Đikiću, već i mnogim mladim ljudima koji su potencijalni talenti da doprinesu Hrvatskoj i ostanu ovdje, da rade u Hrvatskoj. Gospodin Barišić je samo jedan u nizu ministara', istaknula je Grabar-Kitarović.

Lozančićeve greške 'prošlost'

Upitana kako misli da Dragan Lozančić - koji je smijenjen s mjesta ravnatelja SOA-e nakon njezinih optužbi da se ogriješio o zakon - sada može biti ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, dužnost na koju ga je nedavno imenovala Vlada, odgovorila je kako je on izgubio njezino povjerenje, a sada ne radi u službama koje se bave obavještajnim aktivnostima.

'Držim da gospodin Lozančić, kao i gospodin Buljević koji je bio moj savjetnik za nacionalnu sigurnost i svojevremeno šef SOA-e, da su to ljudi koji su dolazili u kontakt s dokumentima koji su povjerljive naravi i moraju ostati u Hrvatskoj', poručila je. Ponovila je kako se Lozančić ogriješio o pravila koja se odnose na rad službi, ali nije htjela reći o kakvim se pravilima radi jer je 'to prošlost'.

Za svoje ranije optužbe kako je Lozančić prikrivao neke stvari i radio za tadašnjeg premijera Zorana Milanovića rekla je kako to ne može dokazati, ali da za to ima osnovane sumnje, iako to sada, kaže, nije relevantno. 'Držim da gospodin Lozančić sa svojim kvalitetama može pridonijeti radu jedne uprave koja nije uvezana i nije dio obavještajnog sustava i onoga čime se bave obavještajne agencije. Želim da on ima perspektivu u Hrvatskoj, kao što bi i za gospodina Buljevića trebalo naći odgovarajuće rješenje u hrvatskoj državnoj upravi', istaknula je Grabar-Kitarović.

Milanović joj ne nedostaje

Za Milanovića je rekla kako joj ne nedostaje, ali žali što s njim, u vrijeme dok je bio premijer, nije imala bolji odnos, sinergiju i zajednički rad. 'Moja ruka je uvijek bila ispružena, ja sam njemu čestitala na izbornoj pobjedi i izrazila želju da radimo zajedno na dobrobit Hrvatske. Vjerujem da bismo zajedničkim radom puno više postigli, ali to je bio izbor gospodina Milanovića da zauzme takav stav', kazala je.

Upitana koja joj je, po njezinu mišljenju, najveća greška u ove dvije godine mandata, predsjednica je odgovorila kako je grešaka svakako bilo, ali da nije razmišljala o tome koja bi joj bila najveća, jer 'tko radi taj i griješi'. 'Kada imate stav, kada radite sa srcem i strašću, onda svakako radite i greške. Ne znam, to je nešto o čemu će procijeniti građani i ja ću svakako poslušati njihov glas. Nikad se neću libiti priznati da sam radila greške u radu, a koja je najveća greška, reći će građani', rekla je.