PROJEKT e-HRVATSKA

VELIKI DRŽAVNI BRAT 'Sa samo dva klika mišem imamo potpunu sliku o vašim financijama i imovini'

Prema novom zakonskom prijedlogu država bi mogla pribavljati podatke o građanima bez da ih od njih zatraži.

U raspravu je “pušten” zakon koji regulira pitanje državne informacijske infrastrukture. Jedan od članaka kaže da su “tijela javnog sektora u provedbi pojedinačnih postupaka dužna pribaviti, odnosno preuzeti podatke iz javnih registara po službenoj dužnosti, bez traženja istih podataka od stranaka, građana ili poslovnih subjekata u postupku”.

Slobodna Dalmacija piše da to znači da će ubuduće zakonska obveza države biti prikupljanje različitih podataka za građane, i to elektroničkim putem, a ne da to građani obavljaju sami. Zakon kojim će se bitno olakšati ishođenje bilo kakvih dokumenata ili potvrda, u saborsku će proceduru u ožujku, a njegovim će donošenjem biti ostvarene sve pretpostavke, tehničke, zakonske i organizacijske, da posao distribucije podataka, za koje nam danas trebaju papirnate potvrde, odrađuju činovnici, i to elektroničkim putem.

– Ovim projektom stvaramo državu bez papira. To znači velike uštede i kad su u pitanju radni sati zaposlenika i ukupno smanjenje troškova – objašnjava Darko Parić, pomoćnik ministra uprave.

– Jedan od svijetlih primjera implementacije ovakve razmjene informacija između tijela državne uprave jest Ministarstvo socijalne skrbi koje je umrežilo svoj informacijski sustav za korisnike socijalne pomoći s nekoliko različitih registara, odnosno baza podataka, kao što su: registar kupljenih nekretnina, kupljenih automobila, financijskih primanja, plovila i raznih drugih.

Tako da im je u Ministarstvu dovoljno znati OIB bilo kojeg njihova korisnika i sa samo dva klika mišem imaju potpunu sliku o njegovu financijskom i imovinskom stanju. Svako malo čitate u novinama kako su baš u tom ministarstvu pronašli korisnike socijalne pomoći koji imaju skupocjene automobile ili su mrtvi, a netko još prima pomoć na njihovo ime.

Ovakve stvari su danas moguće zahvaljujući jedino informacijskim sustavima i elektronički umreženoj državi. Kako prije nismo bili umreženi kad su ovi podaci u pitanju, bilo je jako puno onih koji su koristili socijalnu pomoć a da na to nisu imali pravo. Umrežavanjem državne uprave borimo se i protiv loših stvari u sustavu, a time sredstva koja su odlazila na pogrešne adrese možemo preusmjeriti tamo gdje je to potrebno – naglašava Parić, ističući i druge dobre strane projekta e-Hrvatska.

Da bi se prijavilo rođeno dijete, do sada je trebalo ishoditi deset dokumenata, a svaki je izdavalo različito ministarstvo, da ne govorimo o tome koliko je vremena trebalo roditeljima za šetnju od šaltera do šaltera kako bi novorođenče i papirnato potvrdili svijetu. Sve su to pratili i financijski izdaci za naknade i biljege.

– Kako biste danas novorođeno dijete “upisali” u sustav, morate posjetiti urede nekoliko ministarstava i između njih dostaviti nekoliko različitih dokumenata. Apsurd cijele te situacije je u tome što jednoj te istoj državi građanin osobno donosi različite dokumente od jednog ministarstva do drugog, umjesto da ta država sama, odnosno javna uprava, odradi taj posao po službenoj dužnosti. Ako razmatramo samo ovu jednu životnu situaciju s kojom se svakodnevno susreću građani, lako je izračunati koliko to sve stoji.

Godišnje se rađa oko 43.000 djece i za ovakav se “papirnati put” od šaltera do šaltera potroši oko 160.000 radnih sati, koliko je roditeljima potrebno da bi prijavili svog potomka. Koliko je to novca bačenog u vjetar, pomnožite sami s učinkom radnog sata potrošenog na čekanje papira s obzirom da sve to roditelji najčešće rade za vrijeme radnog vremena. Također, svjesni smo da je ovo samo jedna od mnogih životnih situacija koje se na ovaj način rješavaju kroz državni aparat, a sve zato što u državi poslovni procesi nisu posloženi kako treba.

Ministarstvo uprave i e-Hrvatska su u posljednje dvije godine uložili najveći dio truda kako bi upravo ovo pitanje riješili i konačno posložili stvari u državi, a kako bi država i ministarstva razmjenjivali podatke jedni s drugima samostalno, a ne da to u njihovo ime obavljaju građani.

– Već dvije godine intenzivno radimo na tomu da se ostvare sve tehničke pretpostavke da se ovakvo što može raditi, i da, recimo, Ministarstvo unutarnjih poslova elektroničkim putem preuzme rodni list od Ministarstva uprave, kao i sva ostala ministarstva za druge isprave – naglašava Parić.

Sigurnost podataka

U realizaciji projekta e-Hrvatska vodimo se time da je sigurnost podataka vrlo bitna i primjenjujemo sve standarde i tehnologije koji to trebaju osigurati, ali ako uzmete u obzir da se danas internetskim bankarstvom u Hrvatskoj koristi više od 900.000 klijenata ne plašeći se za svoj novac, a transakcije se odvijaju jedino preko interneta, ne vidim ni jedan razlog da građani ne prihvate isti način komunikacije s državom i u slučaju kada je riječ o njihovim osobnim podacima.

Takav način komunikacije građana i države u konačnici donosi i smanjenje troškova, bilo onih novčanih, bilo izgubljenog vremena – rezimira za Slobodnu Dalmaciju Darko Parić, potvrđujući kako će i dalje biti i šaltera i službenika, budući da se neke stvari ipak ne mogu riješiti tek klikom miša, a i uvijek će biti ljudi koji neće prihvatiti ovakav način komunikacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:06