Velika saborska prepirka Dalije Orešković i HDZ-ovca Borića, Benčić citirala Rojsa, Bauk: ‘Povjerenstvo treba ukinuti!‘

Prijedlogom Zakona o sprječavanju sukoba interesa ne ojačava se borba protiv korupcije jer je iz njega izbačena odredba o povredi načela djelovanja, poručila je u utorak saborska oporba dok su vladajući u raspravi tvrdili da su predloženim izmjenama učinjeni pozitivni pomaci.

Dalija Orešković (Klub Centar-Glas) rekla je kako zakonski prijedlog ne potvrđuje nultu stopu tolerancije na korupciju nego uvođenje nulte stope učinkovitosti borbe protiv korupcije. Naglasila je kako u vrijeme kada je vodila Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa nije bilo niti je smjelo biti nedodirljivih te da je ono postavljalo nove standarde i djelovalo javno i transparentno dok HDZ tu instituciju sada praktički briše.

Reagirajući na njezin istup Josip Borić (HDZ) ustvrdio je da se upravo ona kao bivša predsjednica tog tijela, izabrana u Saboru, nije odmakla od politike i na neki način ušla u sukob interesa, bezuspješno je pokušala je postati ličko-senjska županica, zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica države. Nakon što nije izabrana, nastavio je Borić, krenula je u posao s jednim javnim poduzećem (JANAF) čiji je bivši čelnik optuženik protiv kojeg se vodi postupak, želi određivati što je moralno, a što ne, optužujući HDZ da je predloženim zakonom upokojio Povjerenstvo.

"Orešković je svojim političkim djelovanjem upokojila percepciju građana i političara l neovisnosti takvih tijela", poručio je Borić.

Arsen Bauk (klub SDP-a) rekao je kako treba ukinuti Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a da sankcije treba izricati Prekršajni sud kako to ne bi činile osobe imenovane od politike u Hrvatskom saboru.

Benčić: Tko je jamio, jamit će i dalje

Sandra Benčić (klub zeleno-lijevog bloka) smatra kako zakon poručuje, parafrazirajući izreku Ljube Ćesića Rojsa, da će 'onaj tko je jamio, jamiti i dalje', ako je 'Zna se u kojoj stranci', aludirajući na HDZ-ov izborni slogan. Podsjetila je na slučaj korištenja državnih resursa u stranačke svrhe, navodeći slučaj putovanja Vladinim zrakoplovom, između ostalog, i za stranačke potrebe u Finsku za koji je premijer Andrej Plenković odbio dati putne naloge i račune Povjerenstvu, a za što je izrečena sankcija od 2000 kuna, što se, kako je rekla, isplati na jednoj avionskoj karti.

Željko Pavić (Klub socijaldemokrata) drži kako je potrebno promijeniti način rada i razmišljanja jer se bez toga neće ništa postići. Upitao je koliko je protupravno stečene imovine oduzeto.

Katarina Peović (Radnička fronta) pozdravila je odredbu da predstojnici klinika i zavoda, njihovo pomoćnici i zamjenici ne mogu imati privatnu liječničku praksu te da to koriste javno zdravstvo kao bazen iz kojeg dobivaju korisnike svojih usluga.

U raspravi su vladajući isticali kako je novi zakon u skladu s međunarodnim standardima i preporukama GRECO-a i Europske komisije i značajno proširuje krug obveznika, jer će njih oko tisuću morati objaviti podatke o imovini te produljuje se 'razdoblje hlađenja' nakon mandata s 12 na 18 mjeseci. U tom vremenu dužnosnici neće moći biti imenovani na upravljačke funkcije u tvrtkama s kojima su bili u poslovnom odnosu ili su nad njima obavljali nadzor.

Podatke o imovini morat će, među ostalim, podnijeti i predsjednici uprave trgovačkih društava kojima je vlasnik država i lokalne samouprave, ravnatelji zdravstvenih ustanova, HRT-a, HAKOM-a, Fonda za obnovu Grada Zagreba itd.

Postupci pred Povjerenstvom trebali bi biti brži, umjesto tri koraka, imat će dva, pokretanje postupaka i odluku o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa. Zakonom se pooštravaju kazne pa će, umjesto dosadašnjih 2000 kuna, Povjerenstvo moći izreći minimalnu kaznu od 4000 kuna, dok maksimalna ostaje 40.000 kuna.

Novina je i da će Povjerenstvo moći izreći sankciju obvezniku koji ne dostavi tražene podatke. Moći će izreći administrativnu i novčanu kaznu vodeći se načelom razmjernosti čime je uvažena preporuka GRECO-a. Što se tiče deklaratornih sankcija, navode kako vođenje posebnih postupaka zbog povrede općih načela nikada nije bilo propisano zakonom već je Povjerenstvo preuzelo praksu koja nije utemeljena na zakonu pa su je nadležni sudovi utvrdili kao protupravnu.