Je li se mogla spriječiti zamjena identiteta dviju pacijentica u splitskom KBC-u i izbjeći skandal koji je doveo do toga da je tijelo preminule Mare Tonke Devčić završilo u grobu (žive) Ive Feisthammel (rođene Zorić) u Grudama?
To pitanje sebi postavljaju brojni splitski liječnici. Malo tko od njih ima odgovor, međutim, neki od njih navode da je u identifikaciji mogla pomoći narukvica koju koriste i naše bolnice, neke čak od 2013. godine. U stranim bolnicama ta je praksa dio općeprihvaćenog standarda. No takve narukvice splitska bolnica ne koristi, piše Slobodna Dalmacija.
Zanimljivo, u Pravilniku o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva i koji je u Narodnim novinama objavljen 25. rujna 2019., navodi se: “Bolnička zdravstvena ustanova mora imati postupak za identifikaciju pacijenta (npr. jednoznačno označavanje identifikacijskim narukvicama s barkodom) i provodi ga prije nego što se poduzme bilo kakav medicinski ili nemedicinski postupak”.
Zašto splitska bolnica onda ne koristi taj jednostavan, a učinkovit način identifikacije preko narukvica?
- KBC Split je u postupku nabave narukvica s barkodom i sve potrebne opreme. Procijenjena vrijednost za prvu godinu je 150.000 kuna, a zatim 100.000 kuna godišnje - odgovorio je Šime Goreta, voditelj Službe za informatiku splitskoga KBC-a. Razgovarali smo i s dva splitska liječnika koji nam navode svoje tumačenje: “Nema novca, a to je skupo. Uvijek je prije bilo nešto važnije od toga”.
No prema riječima doc. dr. sc. Irene Hrstić, ravnateljice Opće bolnice Pula, godišnja cijena nabave narukvica i informatičke opreme za jedan odjel okvirno iznosi samo 8000 kuna. Dakle, nije skupo.
- Taj sustav postoji na Odjelu neurologije. Uvodimo ga postupno na sve ostale odjele. Narukvica se stavlja pacijentu na ruku odmah nakon prijema u bolnicu. Barkod na narukvici jednak je barkodu matičnog lista na kojem se pohranjuju svi nalazi pacijenta. Narukvica omogućava bržu i sigurniju identifikaciju pacijenta jer je ujedno i dvostruka kontrola identiteta - kaže dr. Hristić, navodeći da je standard provjere identiteta pacijenta prije operacije sljedeći:
- Pacijent dolazi u pratnji medicinskog osoblja u operacijsku dvoranu i pacijenta predaje osoblju te dvorane uz provjeru identiteta i medicinske dokumentacije; osoblje operacijske dvorane provjerava od pacijenta, ako je pacijent sposoban prosuđivati, točnost medicinske dokumentacije (identiteta) na ulazu u operacijsku dvoranu; anesteziolog još jednom provjeri identitet pacijenta glasnim verbaliziranjem imena i prezimena pacijenta i predviđenog operacijskog zahvata uz prisutnost operatera prije uspostave anestezije.
Sanja Jakelić, ravnateljica Opće bolnice Šibensko-kninske županije, također kaže da je održavanje sustava jeftino, a ima jako velike benefite.
- U bolnici postoji sustav identifikacije pacijenta pomoću narukvica (papirnate narukvice s barkodom) koje se koriste pri prijemu pacijenta na OHBP (Objedinjeni hitni bolnički prijem) i koji je u upotrebi od 2016. godine. Cijena aparata tad je bila oko 4500 kuna, a cijena kazeta za izbacivanje barkodne narukvice bila je oko 750 kuna, dakle troškovi održavanja su minimalni. Narukvica se pacijentu stavlja nakon dolaska na OHBP te je osobito bitna kod pacijenata koji dolaze bez pratnje, pacijenata koji nisu u kontaktu, starijih i ponekad dezorijentiranih pacijenata, kao i u situacijama iznimnih hitnoća kad pacijent nema kod sebe identifikacijske dokumente ili je bez pratnje.
Primjerice, tijekom prometnih nezgoda, utapanja... Narukvicu pacijent nosi na ruci sve do kraja njegove obrade na OHBP-u te nakon toga, ako se otpušta na kućno liječenje, rodbina ili pratnja se obavještava o tome i upućuje da se narukvica skine nakon dolaska kući, a ako se pacijent zadržava na bolničkom liječenju, on se s narukvicom upućuje na odjel na kojem se dalje liječi - kaže Jakelić, uz napomenu kako se i u Rodilištu primjenjuju dvostruke identifikacijske mjere, jedna putem broja, koji je u primjeni 30-ak godina, te druga putem ružičaste ili plave narukvice, koja je u primjeni 12 godina.
- Što se tiče tzv. kirurške check liste (kontrolna lista za sigurnost kirurških zahvata), ona je u obveznoj primjeni u šibenskoj bolnici od 2012. i njezina se upotreba kontrolira putem kontrole medicinske dokumentacije koju provodi Jedinica za kvalitetu OB-a Šibenik - navodi Jakelić za Slobodnu Dalmaciju.
A evo kako to izgleda u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh, prvoj hrvatskoj bolnici koja je uvela narukvice s barkodom.
- Bolnica u svim slučajevima bolničkog liječenja koristi sustav sigurnosne provjere identiteta pacijenata primjenom barkod narukvice. Sustav barkod narukvica uveden je početkom 2013. godine kao obvezujući. Sustav je integralni dio bolničkog informatičkog sustava, a osigurava potpuno sigurnosnu identifikaciju pacijenata u svim fazama bolničkog liječenja, odnosno pri obavljanju svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, pri primjeni terapijskih sredstava, pri prehrani i njezi pacijenata te pri transportu i premještanju pacijenata, od prijema do otpusta pacijenta s bolničkog liječenja - objašnjavaju nam na Svetom Duhu te dalje pojašnjavaju kako sustav funkcionira.
- Pacijentu se kod prijama na bolničko liječenje u središnjem upisu i/ili u središnjem hitnom prijamu, uz matične evidencijske dokumente i povijest bolesti, dodjeljuje barkod oznaka te izdaje barkod narukvica. Narukvicu pacijent nosi od početka do okončanja liječenja. Na temelju narukvice obavlja se sigurnosna potvrda osobnog identiteta pacijenta. Barkod narukvica, nakon okončanja liječenja, ulaže se u medicinsku dokumentaciju pacijenta kao njezin sastavni dio te se arhivira u bolnici - kažu u toj bolnici te ističu jednu vrlo važnu činjenicu: od uvođenja sustava barkod identifikacije pacijenata na bolničkom liječenju nisu evidentirane pogreške što se tiče zamjene identiteta pacijenata u Kliničkoj bolnici Sveti Duh.
Kako se provjerava identitet prije operacija?
- Za pacijente kojima se vrše operacijski postupci provodi se višestruka sigurnosna, dokumentirana provjera identiteta, i to: prije ulaska pacijenta u operacijsku dvoranu, kod obavljanja prethodnog pregleda anesteziologa te prije početka anestezije u operacijskoj dvorani, u operacijskoj dvorani, neposredno prije početka anesteziološke procedure i operacijskog postupka od strane zdravstvenih radnika uključenih u operacijski postupak - objašnjavaju na Svetom Duhu za Slobodnu Dalmaciju.
Izvađen joj zdravi bubreg
No splitska bolnica nije usamljena. Isto je, kako je rečeno Slobodnoj Dalmaciji, i u KBC-u Osijek, a taj sustav ne postoji ni u Općoj bolnici Dubrovnik. Međutim, ravnatelj dubrovačke bolnice dr. Mario Bekić navodi da je takva identifikacija u planu.
Podsjetimo, jedan od većih skandala hrvatskog zdravstva bila je zamjena pacijentica u Općoj bolnici Dubrovnik u drugoj polovini 2011. godine. Zabunu je izazvalo to što su obje pacijentice imale slično ime i isto prezime, no imale su potpuno suprotne dijagnoze.
Jedna je trebala operirati kralježnicu, a druga tumor na bubregu. Ime je također bilo gotovo pa identično. Pacijentica kojoj je izvađen zdravi bubreg nagodila se s dubrovačkom bolnicom.
Sustav stiže i u zadarsku bolnicu, ministarstvo šuti
Dr. Edi Karuc, zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar, kaže: "Svjesni smo prednosti sustava identifikacije pacijenata pomoću narukvica i nabavili smo uređaj za printanje istih. U tijeku je testiranje sustava te prilagodba Bolničkog informacijskog sustava u svrhu prihvata podataka.
Planirano je da će se aktivacijom sustava pacijentima dodjeljivati narukvice prilikom zaprimanja u stacionar Bolnice i to putem Prijemnog ureda kao i hitnih bolničkih prijama", ističe Karuc.
Ministarstvu zdravstva Slobodna Dalmacija poslala je dopis s pitanjem kad će sve bolnice uvesti sustav identifikacije pomoću ovih narukvica, ali odgovor nisu dobili.