Aplikacija za dostavu Wolt, nakon štrajkova svojih dostavljača, ipak je odlučila dozvoliti dostavljačima rad preko obrta, objavili su jučer iz platforme.
Iako je politika Wolta i Glova, dviju dostavljačkih aplikacija, bila da u Hrvatskoj da rade isključivo s tzv. agregatorima, odnosno partnerskim tvrtkama koje zapošljavaju velik broj dostavljača i uzimaju im 10 posto za posredništvo, nova je odluka Wolta i Glova ustvari povratak na stari model - da dostavu može obavljati dostavljač preko svog obrta. Iz Bolta kažu da su oduvijek imali opciju rada putem obrta i agregatora.
Time je usput zadovoljen jedan od zahtjeva Woltovih dostavljača, okupljenih u udruženje ReWolt, koji su prije nekoliko mjeseci štrajkovima počeli borbu za bolje radne uvjete jer smatraju da su im uskraćena radnička i materijalna prava. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 194.000 platformskih radnika, uključujući kurire i taksi usluge, od ukupno oko 1,7 milijuna zaposlenih.
"Ovim vas putem želimo obavijestiti kako smo ponovno u mogućnosti primati obrte za direktnu suradnju s Wolt platformom", poruka je Wolta koju su jučer primili svi dostavljači.
Što je nesamostalni rad
Digitalne platforme, podsjetimo, odbijaju zapošljavati radnike - pa za to koriste posrednike/agregatore. Wolt je uoči primjene Zakona o radu donio odluku da više neće zapošljavati vozače direktno niti preko obrta, a time bi uspješno izbjegao mogućnost raznih tužbi radnika jer oni i ne bi bili poslodavci. Inače, neke su europske zemlje, kao Francuska i Španjolska, na svojim sudovima odlučile da je odnos platforme i radnika ustvari odnos poslodavac - zaposlenik (riječ je tu bila o britanskoj platformi Deliveroo).
Kod nas su platforme strahovale da bi inspektori takve ugovore o poslovnoj suradnji mogli tretirati kao prikriveni nesamostalni rad (lažno samozapošljavanje) na platformi, a primitke obrtnika-paušalaca oporezovati skuplje kao dohodak od nesamostalnog rada. Zapravo, strepili su da bi takvo utvrđivanje poreza na dohodak potom bilo temelj za utvrđivanje radnog odnosa prema platformi, odnosno uspostave njihove odgovornosti za neprijavljeni rad.
Porezna uprava je, međutim, sada poslala Ministarstvu rada tumačenje iz kojeg je prilično jasno da se takvi poslovni odnosi u slučaju poslova preko digitalne platforme neće tretirati kao lažno samozapošljavanje. Preciznije, kako stoji u dopisu Ministarstva, "sama činjenica ostvarivanja prihoda samo od jedne platforme ne predstavlja sama po sebi osnovu za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada".
Odlučujući elementi
To znači da ako obrtnici-paušalci rade za digitalnu platformu i "samostalno odlučuju o većini faktora bitnih za obavljanje djelatnosti" (kao što su radno vrijeme obavljanja djelatnosti, samostalno osiguravanje sredstava za rad, samostalno odlučivanje o danima korištenja godišnjeg odmora, ne ostvaruju pravo na bolovanje itd.), onda poreznici smatraju da kod njih "prevladavaju elementi samostalnosti u poslovanju".
To pak što pritom posluju i ostvaruju isplate od jedne digitalne radne platforme u iznosu većem od 60 posto ostvarenih ukupnih primitaka, "taj element poslovanja nije dovoljan niti presudan u dokazivanju korištenja poreznih pogodnosti (odnosno da isti obavlja prikriveni nesamostalni rad) budući da se prilikom ocjenjivanja sagledava cjelovitost poslovanja poreznog obveznika".
Poželjan način
Ispada da je takvo samozapošljavanje kroz obrt ili neki drugi oblik samozapošljavanja "poželjan način obavljanja posla putem digitalnih radnih platformi", kako se i navodi u službenim dopisima između Ministarstva i Porezne uprave. Za one koji ne žele biti zaposleni kod agregatora, to je svakako i isplativiji način rada za platforme.
Inače, Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada u članku 11 navodi da "ako nadležni inspektor utvrdi postojanje ugovornog odnosa između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe, a postoje okolnosti koje upućuju na to da se radi o postojanju prikrivenog radnog odnosa, obavijestit će Ministarstvo financija, Poreznu upravu".
Ipak, što se stranih radnika tiče, uglavnom Nepalaca koji najviše rade kao platformski dostavljači, izgleda da će oni i dalje uglavnom raditi u agregatorima. Kako je Jutarnji već pisao, dio Nepalaca koji rade kao dostavljači u agregatorima tvrdi da u Hrvatskoj rade najteže poslove kod nepoštenih domaćih poslodavaca, do čak 70 sati tjedno, da su vezani robovlasničkim ugovorima, ucijenjeni kreditima i pozajmicama, da ih pojedine domaće agencije uvoze kao drvene trupce, iznuđuju novac za "papirologiju" i onda daju domaćim poslodavcima, koji ih smještaju u derutne zgrade na rubu grada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....