Većinu ovršenih blokirali su telekomi, na dug za režije otpada samo 1,6 posto ovrha

Prema podacima Fine, u proteklih šest mjeseci je zaprimljeno 210.000 ovrha, u javnobilježničkim uredima još njih 170.000. Kada se to zbroji, ukupan iznos je manji nego u istom razdoblju lani kada je zaprimljeno 410.000 ovrha - rekao je ministar financija Zdravko Marić, napominjući kako će buduće aktivnosti Vlade biti usmjerene prema prevenciji.

Na prvi dan ponovne aktivacije ovrha iznio je podatak prema kojemu je trećina duga prema financijskim institucijama, trećina prema agencijama za naplatu potraživanja, oko 20 posto prema državi, a ostalo su telekomi i režije. Od ukupnog duga, kazao je Marić, na režije otpada samo 1,6 posto, ali su najveći broj dužnika blokirale telekompanije.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ponovo je govorio i izmjenama Ovršnog zakona prema kojima se treba proširiti krug primanja zaštićenih od ovrhe, potom bi se dug zbog kojeg se može ovršiti nekretnina povisio na 40.000 kuna. Ovrhe nad nekretninama ne bi se mogle provoditi zimi, a trebali bi se smanjiti i troškovi ovrhe. Prema riječima Malenice, trošak ovrhe bi se trebao smanjiti za od 400 do 600 kuna.

Javni bilježnici

Na prvi dan ponovne aktivacije ovrha iz Javnobilježničke komore poručuju da su prijedlozi disperzirani po javnobilježničkim uredima i oni se postupno puštaju na naplatu.

Predsjednik Mosta, Božo Petrov kritizirao je Vladu jer nije produljila moratorij na ovrhe, ali i zato što je plan da se ovrhe puste na naplatu u tri vala na razini preporuke.

- Vjerovnici dobro znaju da će im se biti teže naplatiti zbog gospodarskog pada i smanjenih prihoda dužnika, pa bi uskoro mogla krenuti utrka koji će se od njih prije naplatiti. Vlada to nije smjela dopustiti, trebala je to zakonski definirati, a ne dati neobvezujuće prijedloge i time ‘oprati ruke‘ - kazao je Petrov po kojemu su se trebale zakonom definirati etape u provedbi ovrha, koje bi obavezivale vjerovnike, Finu i javne bilježnike.

Prijedlog produljenja moratorija na ovrhe, i to dok se ne donesu izmjene i dopune Ovršnog zakona, prošli tjedan podnijeli su SDP i Možemo!. Istaknuli su da je u rujnu ove godine bilo 14,3 posto više nezaposlenih nego prije godinu dana, a u strukturi nezaposlenih 68,5 posto je izravno iz radnog odnosa. S obzirom na stalni porast zaraženih koronavirusom, i dalje ćemo imati negativan utjecaj pandemije na gospodarstvo, smanjit će se primanja građana što će, upozoravaju u SDP-u i Možemo!, utjecati na njihovu mogućnost održavanja egzistencijalnog minimuma.

Otplata na rate

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin i čelnik platforme Možemo! Tomislav Tomašević predlažu izmjene Ovršnog zakona kojima bi se osigurao veći stupanj zaštite dužnika, ugradili mehanizmi individualiziranog pristupa planu otplate dugova, posebno reguliralo zatezne kamate za slučaj ovrhe, propisalo obavezu sudovima da po službenoj dužnosti paze na zastaru dugovanja, ograničio period blokade računa privatnih i pravnih osoba za koje Fina mora napraviti plan otplate i reprogram duga s dužnikom i vjerovnikom.

Grbin i Tomašević bi izmjenama Ovršnog zakona ograničili mogućnost ovrhe nad nekretninama, ali ne na dug do 40.000 kuna kao Vlada, nego na one vrijednosti dugovanja koje su u odnosu s vrijednošću nekretnine (princip razmjernosti) kako bi se spriječile ovrhe nad nekretninama vrijednosti i do 20 puta veće od iznosa dugovanja.

Kao i vladajući, ograničili bi mogućnost ovrhe nad nekretninom koja je jedini dom ovršenika, ograničili praksu prodaje duga agencijama za naplatu potraživanja. Predlažu osiguranje sredstava za besplatnu pravnu pomoć u ovršnom postupku.Traže promjenu cenzusne osnovice prihoda koji podliježu ovrhama kako bi se osigurao egzistencijalni minimum za sve građane. Dugove građana s niskim i neredovitim primanjima i onih bez primanja oslobodili bi plaćanja troškova i kamata na dug i omogućili otplatu čiste glavnice na rate, i to onima koji imaju prihod do medijalne plaće. Promijenili bi i redoslijed naplate.