U srcu Slavonije, gdje tradicija i inovacija idu ruku pod ruku, svinjogojska industrija suočava se s izazovima koji prijete njezinu opstanku. Dok svinjska kuga stvara neposredne posljedice, dugoročna opasnost leži u gubitku genetske raznolikosti, posebno crne svinje, navodi se na početku priopćenja ZRIN-a.
"Ovo je trenutak kad moramo gledati dalje od aktualnih izazova i postaviti temelje za budućnost svinjogojske industrije u Slavoniji", ističe predsjednik Znanstveno-razvojne inicijative ZRIN, Damir Vanđelić. Nakon razgovora sa svinjogojcima, ZRIN-ovim stručnjacima za stočarstvo i veterinarima, ZRIN-ovi stručnjaci naglašavaju sljedeće mjere:
- Vojska i Civilna zaštita 24h dnevno nadziru promet svinja, onemogućujući prijenos virusa kod transporta lešina i živih svinja. Eutanaziju svinja obavlja isključivo ovlaštena osoba, uz ispomoć vojske i Civilne zaštite kod eutanazije, utovara i otpreme, a eutanazira se tek kad dođe specijalizirano vozilo za njihov odvoz. Veterinari igraju ključnu ulogu u upravljanju ovom krizom, pa njihova naknada mora biti prilagođena težini situacije i njihovim plaćama. Sadašnja naknada je 22 EUR/dan što je oko 440 EUR/mjesec i apsolutno nedovoljno, osobito za ispomoć u krizi, stres i odvojen život. Predloženo je da veterinarima koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske bude osigurana naknada od najmanje 100 eura na dan.
Financijska likvidnost i stabilnost svinjogojaca je ključna. ZRIN ističe potrebu za pravovremenim isplatama sredstava po obračunu, ne kasnije od deset dana. Također, potrebno je definirati zajamčenu cijenu kako za uzgojene svinje, tako i za rasplodni materijal. Uzgajivači odmah trebaju i investicijsku pomoć EU i države, a treba ih potaknuti na pokretanje novih proizvodnih projekata koji će uključivati i povećane moderne kapacitete s integriranim sustavima protuvirusne zaštite, pružajući tako dugoročnu perspektivu industriji. Uzgajivači bi se time trebali baviti u ovoj godini pauziranja uzgoja. Treba osigurati pokretne mobilne klaonice u svim selima kako bi oni koji imaju zdrave svinje i hoće obaviti kolinje to mogli napraviti u svom dvorištu za svoje potrebe.
Iz ZRIN-a dalje navode kako je "genetska raznolikost ključna za održivost naše svinjogojske industrije. Crna svinja ima izuzetno važnu ulogu u kulturnoj i ekonomskoj baštini Slavonije, a njezin gubitak bio bi neprocjenjiv". U svjetlu nedavnih događanja, gdje su cijela stada bila usmrćena i uzgoj svinja zabranjen na godinu dana, procjenjuje se da će za potpunu obnovu genetike svinja biti potrebno između 3 do 5 godina. Da bi se ovaj proces ubrzao, ZRIN predlaže sljedeće korake:
- Uzgojne farme koje su uspjele sačuvati svoje stado trebale bi biti potaknute na povećanje reproduktivnih kapaciteta, uzgoj više mladunčadi i njihovu prodaju farmama koje su izgubile svoja stada. Ovaj pristup osigurao bi bržu obnovu genetske baze. Da bi se uzgajivači potaknuli na ovaj korak, potrebni su odgovarajući financijski poticaji od strane države. Ovi poticaji trebali bi pokrivati troškove uzgoja, brige o životinjama te kompenzaciju za gubitke tijekom pandemije.
"Moramo zajednički raditi, a uz odgovarajuće poticaje, podršku države i suradnju svinjogojaca, vjerujem da možemo postići održiv svinjogojski sektor za buduće generacije," zaključuje Damir Vanđelić.